Naslovna
Incident s medicinskim otpadom
Propust bolnice ili prljava igra?
Privatnici žele da preuzmu državni posao * Inspektori otkrili niz nepravilnosti
Na konferenciji za novinare Zelenih Srbije koja je održana u PanÄevu 11. septembra reÄeno je da je zdravlje graÄ‘ana Srbije i naÅ¡eg grada ugroženo jer se medicinski otpad neadekvatno odlaže. TakoÄ‘e, istaknuto je da su se predstavnicima ove stranke javljali sugraÄ‘ani koji su na obali TamiÅ¡a i u naselju Margita viÄ‘ali Å¡priceve, igle, tupfere, krvave zavoje i sliÄno. SluÄajno ili ne, istog dana kada je održana pomenuta konferencija, gradski inspektor je po prijavi obiÅ¡ao deponiju i zatekao rasut medicinski otpad koji pripada OpÅ¡toj bolnici PanÄevo.
Prema reÄima Suzane TanÄić, Å¡efa Službe za bezbednost i zdravlje na radu, ekologiju i protivpožarnu zaÅ¡titu OpÅ¡te bolnice PanÄevo, do ovog „propusta†je doÅ¡lo zbog greÅ¡ke radnika deponije, odnosno JKP-a „Higijenaâ€, koji nisu pravilno odložili tretirani (sterilisani) otpad. NaÅ¡a sagovornica je rekla da su ga oni izruÄili na zemlju, pri Äemu su crne kese u kojima se otpad nalazio, pukle. Potom su smeće sakupljali lopatama, zbog Äega je doÅ¡lo do njegovog razvlaÄenja.
Sve u skladu s procedurama
– Kada otpad ode iz Bolnice, mi nismo više odgovorni za ono što se dalje s njim dešava. Sve je bilo urađeno po procedurama, otpad je bio sterilisan i upakovan u crne kese.
GreÅ¡ka naÅ¡e ustanove je Å¡to otpad ne drobimo u maÅ¡ini za mlevenje otpada, jer je ona u kvaru, i Å¡to kontejner za medicinski otpad ne držimo pod kljuÄem – izjavila je Suzana TanÄić.
A gde su potpisi?
Prema reÄima pokrajinskog inspektora za zaÅ¡titu životne sredine Å imona BanÄova, na deponiji su meÄ‘u rasutim otpadom pronaÄ‘ena i dva nepotpisana dokumenta o kretanju opasnog otpada iz privatnih stomatoloÅ¡kih ordinacija iz Beograda. Oba su overena peÄatima beogradske firme „Medical West Disposalâ€, koja se bavi sakupljanjem i prevoženjem ove vrste otpada, kao i panÄevaÄke OpÅ¡te bolnice, koja je primila otpad na tretman.
Zanimljivo je da na spornim vrećama i kesama nije bilo nikakve oznake o poreklu otpada, Å¡to inspektor smatra velikim propustom. Njegova zamerka se odnosi i na to Å¡to na nepopunjenim dokumentima za kretanje opasnog otpada stoje peÄati i OpÅ¡te bolnice PanÄevo i firme „Medical West Disposalâ€, tako da, prema njegovom miÅ¡ljenju, može doći do malverzacija. To je i bio sluÄaj sa spornim vrećama od 9. septembra, jer njihov prijem nigde nije registrovan. Å imon BanÄov je rekao da ovo jasno ukazuje na to da je neko doÅ¡ao do ta dva peÄatom overena dokumenta i iskoristio ih suprotno propisima.
Ove dve stvari zamerili su im i republiÄki i pokrajinski inspektori za zaÅ¡titu životne sredine koji su proteklih dana posetili OpÅ¡tu bolnicu. Ovoj ustanovi je naloženo da: preuzme pronaÄ‘eni otpad s deponije i da ga ponovo steriliÅ¡e, da popravi maÅ¡inu za mlevenje otpada, da kontejner koji služi za njegovo odlaganje stavi pod kljuÄ i uvede kontrolu i evidenciju iznoÅ¡enja otpada.
Za popravku drobilice Bolnica treba da izdvoji oko 500.000 dinara, koje nema. Rukovodstvo pokuÅ¡ava da obezbedi ovaj novac, a da bi se izabrao izvoÄ‘aÄ, neophodno je raspisati tender. Zbog dužine cele procedure oÄigledno je da drobilica neće uskoro biti u funkciji. InaÄe, 2009. godine OpÅ¡ta bolnica je dobila od Evropske unije dva autoklava (sterilizatora) i dve drobilice. Jedna maÅ¡ina za drobljenje dodeljena je Zavodu za javno zdravlje PanÄevo, ali je ta ustanova ne koristi. Postojala je ideja da njegova drobilica bude ustupljena Bolnici, ali je utvrÄ‘eno da ni ona ne radi.
NaÅ¡a sagovornica je navela da je ceo sluÄaj sumnjiv jer se deÅ¡ava u trenutku kada u PanÄevo dolazi novi operater za tretman medicinskog otpada. Ona je rekla da drobilica u vlasniÅ¡tvu Bolnice ne radi već osamnaest meseci, ali je JKP „Higijena†bez problema primala medicinski otpad koji nije izdrobljen, već samo sterilisan. Ovo javno preduzeće donelo je odluku da će nakon proÅ¡lonedeljnog incidenta ubuduće primati samo takozvani meki otpad, koji Äine zavoji, gaze i Å¡pricevi, dok će oÅ¡tre predmete (igle, ampule) Bolnica morati da skladiÅ¡ti dok drobilica ne bude popravljena.
Ipak, nakon sastanka kome su prisustvovali predstavnici JKP-a „Higijenaâ€, OpÅ¡te bolnice i pokrajinski inspektor za zaÅ¡titu životne sredine, odluÄeno je da ovo javno preduzeće i OpÅ¡ta bolnica treba u Å¡to kraćem roku da potpiÅ¡u ugovor kojim će biti regulisano odnoÅ¡enje medicinskog otpada.
OpÅ¡ta bolnica PanÄevo odreÄ‘ena je za regionalnog preraÄ‘ivaÄa medicinskog i infektivnog otpada, koji stiže iz svih domova zdravlja s teritorije južnog Banata, osim Kovina. GodiÅ¡nje se preradi oko 80 tona otpada. Pored onog koji nastaje u državnim zdravstvenim ustanovama, bolniÄka služba zaÅ¡tite, uz novÄanu naknadu, steriliÅ¡e i medicinske otpatke iz raznih privatnih ordinacija. Jedan od njenih najvećih klijenata je firma „Medikal vest†iz Zrenjanina.
Nova strategija
U naÅ¡em gradu i državi do 2008. godine neadekvatno se rukovalo opasnim medicinskim otpadom, pre svega zbog nepostojanja odgovarajućih sistema za reÅ¡avanje problema ove kategorije otpada, ali i zbog nepostojanja zakonom propisanih procedura u radu zdravstvenih radnika prilikom razdvajanje medicinskog otpada, njegovog obeležavanja i transporta. Ove opasne materije predstavljaju ozbiljan zdravstveni i higijenski rizik za medicinare, pacijente i osobe koje se bave prikupljanjem, skladiÅ¡tenjem i odlaganjem medicinskog otpada. Ugroženo je i stanovniÅ¡tvo ukoliko se on odlaže na neodgovarajući naÄin, jer predstavlja izvor zagaÄ‘enja životne sredine. Stoga je Vlada Republike Srbije 2003. godine usvojila Nacionalnu strategiju za upravljanje otpadom, u okviru koje je definisan model reÅ¡avanja pitanja medicinskog otpada.
Ministarstvo zdravlja je juna 2007. godine pokrenulo projekat „TehniÄka podrÅ¡ka u upravljanju medicinskim otpadomâ€, koji je realizovan u tesnoj saradnji s Ministarstvom zaÅ¡tite životne sredine i Ministarstvom poljoprivrede, Å¡umarstva i vodoprivrede. Finansijsku podrÅ¡ku je pružila Evropska unija.
Kompletnim sistemima za tretman infektivnog medicinskog otpada opremljeno je 55 zdravstvenih ustanova. Od toga je 25 zdravstvenih ustanova, meÄ‘u kojima i naÅ¡a OpÅ¡ta bolnica, odreÄ‘eno za centralna mesta za tretman otpada i za njih su obezbeÄ‘ena vozila za transport infektivnog medicinskog otpada na teritoriji administrativno-upravnih okruga. Nabavljena je i veća koliÄina potroÅ¡nog materijala za razdvajanje infektivnog medicinskog otpada (žute kese, kontejneri za oÅ¡tre predmete u žutoj boji, crne kese za komunalni otpad), kao i metalni kontejneri za sterilizaciju. Sada, prema reÄima nadležnih u OpÅ¡toj bolnici, sav troÅ¡ak održavanja opreme i nabavke navedenog materijala snosi ta ustanova.
Država ima strategiju i mehanizam za reÅ¡avanje ovog problema, ali je primetno da sve veći broj privatnika želi da preuzme ovaj posao. Ovde treba podsetiti na sluÄaj od proÅ¡le godine, kada je jedna firma podnela pokrajinskom Sekretarijatu za urbanizam, graditeljstvo i zaÅ¡titu životne sredine, kao nadležnom organu, zahtev za izdavanje dozvole za privremeno skladiÅ¡tenje medicinskog citotoksiÄnog, hemijskog i farmaceutskog otpada, kao i za skladiÅ¡tenje i tretman medicinskog infektivnog otpada u staroj „Utvi†u PanÄevu. Pokrajinska institucija je dozvolila beogradskoj firmi da na teritoriji naÅ¡eg grada godiÅ¡nje skladiÅ¡ti 1.000 tona ovog otpada i da steriliÅ¡e 450 do 740 tona medicinskog infektivnog otpada, jer je, prema miÅ¡ljenju nadležnih pokrajinaca, reÄ o najsavremenijoj i ekoloÅ¡ki potpuno prihvatljivoj tehnologiji.
S druge strane, tadaÅ¡nja lokalna vlast nije imala niÅ¡ta protiv toga da se ova delatnost obavlja, ali je investitoru postavljen uslov da može da tretira iskljuÄivo medicinski otpad nastao na teritoriji naÅ¡eg grada i da pre poÄetka rada mora da prikaže jednogodiÅ¡nje ugovore potpisane s panÄevaÄkim zdravstvenim ustanovama. Prema reÄima Vladimira Delje, gradskog većnika zaduženog za ekologiju, beogradska firma joÅ¡ uvek nije tražila od lokalne samouprave dozvolu za rad.
I. Predić i Z. Stanižan