Ekologija
EU želi naše proizvode
Briketi su izvozna šansa
Pokrajinska sekretarka za energetiku i mineralne sirovine Nataša Pavićević Bajić razgovarala je nedavno s direktorima fabrika za proizvodnju peleta i briketa o mogućnosti izvoza tih proizvoda na tržišta zemalja Evropske unije.
Proizvodnja utemeljena na preradi agrobiomase i drvne biomase veliki je potencijal Vojvodine. Prvi korak Sekretarijata u pravcu potenciranja proizvodnje i potroÅ¡nje biomase bio je usmeravanje podsticajnih sredstava iz Fonda AP Vojvodine u razvoj ove profitabilne delatnosti. Pored toga, proÅ¡le godine je poÄelo korišćenje ovih energenata u toplanama socijalnih ustanova, Å¡kola i drugih javnih ustanova na teritoriji AP Vojvodine.
Ideja je da se u narednom periodu omogući da Vojvodina proizvodi sopstvenu toplotnu energiju i da tako zadovolji 50 procenata svojih potreba. TakoÄ‘e, neophodno je otvaranje tržiÅ¡ta u tom periodu, te uklanjanje svih sistemskih barijera i plasiranje proizvoda potroÅ¡aÄima u EU. Sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine najavio je da će krajem septembra bord Svetske asocijacije za bioenergiju doneti odluku o posebnoj saradnji s Vladom AP Vojvodine, kao i o pomoći koja će nam biti pružena kako bismo svoje proizvode od drvne biomase i agrobiomase plasirali na tržiÅ¡ta EU.
Obaveze proizvoÄ‘aÄa biće da obezbede kvalitet i da postojeće kapacitete prilagode potrebama tržiÅ¡ta EU. Strategija Pokrajine sasvim je jasna, a to je da ne izvozimo sirovinu, već gotov proizvod, Å¡to će svakako doprineti oporavku poljoprivrede.
Ekološki akcident na Novoseljanskom putu
Amonijak uplašio sugrađane
Podneta prijava protiv odgovornih lica * Nije bilo većih zdravstvenih posledica
GraÄ‘ane koji žive u blizini stovariÅ¡ta na Novoseljanskom putu 17-a u subotu, 7. septembra, u veÄernjim satima, uznemirio je smrad amonijaka koji se preteći Å¡irio okolinom. Po prijavi graÄ‘ana, na lice mesta su doÅ¡le vatrogasna ekipa i policija, i nakon preduzetih mera isparavanje opasne materije je zaustavljeno. Jedna naÅ¡a sugraÄ‘anka zatražila je medicinsku pomoć, a većina ugroženog stanovniÅ¡tva u blizini ekoloÅ¡kog akcidenta požalila se samo na probleme s disanjem i peckanjem u disajnim organima. Na svu sreću, izbegnuta je veća ekoloÅ¡ka katastrofa.
Prema reÄima zvaniÄnika, niko od stanovnika tog dela grada nije imao ozbiljnije zdravstvene posledice.
O Äitavom incidentu obaveÅ¡tene su nadležne gradske i pokrajinske ekoloÅ¡ke službe, ali usled oÄiglednog propusta gradskih institucija, pokrajinski inspektor Å imon BanÄov saznao je za to dan kasnije, tako da nije bio u prilici da sporne veÄeri obavi uviÄ‘aj, već je to uÄinio u ponedeljak, 9. septembra. Na stovariÅ¡tu je u vreme inspekcijskog nadzora zateÄena rashodovana cisterna za prevoz teÄnog amonijaka zapremine oko Äetiri kubna metra.
– Prema reÄima vlasnika, do emitovanja amonijaka je doÅ¡lo usled dreniranja opasne materija u metalnu burad s vodom. On je hteo da iseÄe cisternu na komade i da to proda u staro gvožđe.
Kako tvrdi, poÅ¡to je u njoj ostalo amonijaka usled gasne faze, kako bi spreÄio da se otrovni gas zapali prilikom seÄenja, preduzeo je preventivne mere – rekao je za naÅ¡ list pokrajinski inspektor.
Na primedbu nadležnog organa da za skladiÅ¡tenje i tretman navedenog opasnog otpada nije raÄ‘ena studija o proceni uticaja, tj. nije dobijena saglasnost pokrajinskog Sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaÅ¡titu životne sredine za obavljanje delatnosti skladiÅ¡tenja i tretmana navedenog otpada, vlasnik se pravdao time da to nije uÄinjeno zbog nereÅ¡enih vlasniÄko-pravnih odnosa.
Na osnovu svega navedenog, ekoloÅ¡ki inspektor je zabranio firmi „Cilj†d. o. o. i njenom direktoru kao odgovornom licu da prima na skladiÅ¡tenje navedenu opasnu materiju na lokaciji u PanÄevu, za Å¡ta nema odgovarajuće dozvole, i naložio da sav zateÄeni amonijak preda ovlašćenoj i akreditovanoj firmi u roku od 20 dana. Pored toga, pokrajinski inspektor je podneo prijavu za privredni prestup protiv nadležnih u firmi „Cilj†d. o. o.
„Dilojtova†lista uspešnosti
NIS – lider u regionu
Na listi 500 najvećih firmi u srednjoj Evropi koju tradicionalno svake godine objavljuje revizorsko-konsultantska kuća „Dilojtâ€, NIS je zauzeo prvo mesto u regionu u kategoriji visine neto dobiti ostvarene u 2012, dok je hrvatski „Telekom†drugi, sa skoro duplo manjom dobiti – 225 miliona evra.
Prva dva mesta na listi 500 najvećih kompanija u srednjoj Evropi u 2012, kao i prethodne godine, po svim parametrima zauzele su dve energetske kompanije – poljski PKN „Orlen†i maÄ‘arski MOL, dok je na trećem mestu ÄeÅ¡ka „Škodaâ€. MeÄ‘u rangiranim kompanijama, iz Srbije je osam firmi, Å¡to je tri manje nego u 2011. godini.
NIS je u 2012. godini ostvario najbolje finansijske rezultate od kada postoji. Predstavnici ove kompanije istiÄu da su ove rezultate postigli zahvaljujući povećanju profitabilnosti, konstantnom rastu investicija u nove tehnologije, razvoju maloprodajne mreže u zemlji i regionu, kao i istraživanju rezervi nafte i gasa.
Stranu pripremio Zoran Stanižan
Konkurs AP Vojvodine
Besplatan video-nadzor
Pokrajinski Sekretarijat za privredu, zapoÅ¡ljavanje i ravnopravnost polova dodeljuje bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 30 miliona dinara gradovima i opÅ¡tinama za unapreÄ‘ivanje i razvoj elektronskih komunikacija i informacionog druÅ¡tva na teritoriji AP Vojvodine. ReÄ je o opremanju hotspot lokacija u opÅ¡tinama i gradovima u AP Vojvodini koje će graÄ‘anima omogućiti slobodan pristup internetu.
Lokalne samouprave mogu konkurisati za najviÅ¡e pet hot-spot lokacija. Konkursom je obuhvaćeno i postavljanje sistema video-nadzora na raskrsnicama radi poboljÅ¡anja bezbednosti saobraćaja i graÄ‘ana, ali i sistema video-nadzora u obrazovnim ustanovama radi povećanja bezbednosti uÄenika.
Lokalna samouprava dužna je da, uz prijavu na konkurs, dostavi idejni ili glavni projekat i saglasnost obrazovne ustanove za realizaciju projekta, kao i da omogući uspostavljanje nadzornog centra u obrazovnoj ustanovi. Za ovu taÄku konkursa visina traženog iznosa ne može biti veća od 500.000 dinara po Å¡koli.
Pomoć gradovima i opštinama
PoÄinje izrada planskih dokumenta
AP Vojvodina izdvojila 26 miliona dinara za neophodne planove * Uslov prekograniÄne saradnje
Pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine dr Slobodan Puzović i predstavnici lokalnih samouprava u Vojvodini potpisali su prošlog petka ugovore o dodeli bespovratnih sredstava iz budžeta AP Vojvodine. Novac je raspodeljen na osnovu javnog konkursa i namenjen je za sufinansiranje izrade planskih dokumenata u vojvođanskim opštinama i gradovima. Cilj je stvaranje neophodnih uslova za plansko uređenje i korišćenje prostora na principima održivog razvoja i za realizaciju investicija u oblasti građevinarstva, infrastrukture, poljoprivrede, industrije i drugim privrednim granama, odnosno radi razvoja tih naseljenih mesta.
Iznos predviÄ‘en za projekte planskog ureÄ‘enja u Pokrajini iznosio je 26 miliona dinara. Od 27 lokalnih samouprava koje su konkurisale za ova sredstva, podržano je 19 projekata. Sredstva su dobile opÅ¡tine: ŽitiÅ¡te, Sremski Karlovci, ÄŒoka, InÄ‘ija, Senta, BaÄki Petrovac, VrÅ¡ac, Žabalj, Kikinda, Kanjiža, Pećinci, Alibunar, Bela Crkva, SeÄanj, BaÄka Topola, Temerin, BeoÄin i Ada, kao i Grad Subotica.
Lokalne samouprave su mogle da konkuriÅ¡u za Äetiri vrste planskih dokumenata: za sufinansiranje izrade prostornog plana jedinice lokalne samouprave, generalnog urbanistiÄkog plana, plana generalne regulacije za sediÅ¡te jedinice lokalne samouprave ili plana detaljne regulacije radnih zona.
Nadležni u pokrajinskoj upravi kažu da su se trudili da odaberu najvažnije planske dokumente vojvođanskih gradova i opština. Imali su u vidu to da ove aktivnosti budu deo Regionalnog prostornog plana AP Vojvodine, koji je donet krajem 2011. godine, kao i Programa implementacije Regionalnog prostornog plana do 2017. godine.
Pokrajinski sekretar Puzović naglasio je prilikom sveÄanog potpisivanja da je naÅ¡a pokrajina daleko ispred ostalih regiona u Srbiji Å¡to se tiÄe ispunjenosti kriterijuma u vezi s prostorno-planskom dokumentacijom, te da je zato uspeÅ¡na i u privlaÄenju stranih investicija. Kvalitetna planska dokumentacija predstavlja osnov da lokalne samouprave dobiju i sredstva na konkursima prekograniÄne saradnje.