Ekonomija
„Lidl†zainteresovan za PanÄevo
Lakše do jeftinije hrane?
Predstavnici kompanije „Lidl Srbija supermarketi†razgovarali su u utorak, 10. septembra, s gradonaÄelnikom Pavlom Radanovim i njegovim saradnicima o mogućnosti da srpska poslovnica tog velikog meÄ‘unarodnog trgovinskog lanca otvori supermarket u PanÄevu.
Sastanak je inicirao „Lidl†pismom o namerama upućenim Radanovu, u kome je navedeno da u našem gradu traži pogodnu lokaciju za diskont, a kao najzanimljiviju ova kompanija je navela deo Koteža 1 između ulica Moše Pijade, Vojvođanskog bulevara i Svetozara Miletića.
„Lidl†je jedan od najpoznatijih evropskih lanaca supermarketa koji prodaje prehrambenu robu po diskontnim cenama i posluje u 25 država. Dolazak ove trgovine u naÅ¡u zemlju odavno se najavljuje, a susret s gradonaÄelnikom PanÄeva je prvi u nizu sastanaka na kojima će biti razmotrene mogućnosti da ovde bude otvoren jedan takav supermarket.
Investitori su najavili da bi, ukoliko se to dogodi, posao u tom objektu moglo naći izmeÄ‘u 20 i 40 PanÄevaca.
TehniÄki centar – jedan sluÄaj steÄaja
Poverioci „vezali†sami sebe
BivÅ¡i radnici ne mogu da budu namireni zbog Poreske uprave i Banke „Intezaâ€
Radnici TehniÄkog centra, nad kojim je pre neÅ¡to viÅ¡e od jedne godine otvoren postupak steÄaja, joÅ¡ uvek ne uspevaju da naplate svoja potraživanja. BivÅ¡a firma im duguje zarade za godinu dana i dvogodiÅ¡nje doprinose za penzijsko osiguranje, pa zbog toga ne mogu ni da povežu staž.
SiniÅ¡a Kujundžić i Rifat Nuri kažu da su u preduzeću za koje se ranije govorilo kako je uspeÅ¡no privatizovano, poslednji put platu dobili u maju 2010, ali je reÄ o zaradama za oktobar 2009. godine.
Ova dvojica nekadaÅ¡njih radnika tvrde da se u preduzeću od trenutka privatizacije, naroÄito pred proglaÅ¡enje steÄaja, deÅ¡avalo kojeÅ¡ta Å¡to nije bilo po zakonu, a najavljivalo je upravo onakvu sudbinu zaposlenih kakva ih je i zadesila.
Oni su svesni da je problem koji imaju s naplatom potraživanja od TehniÄkog centra nastao zbog ponaÅ¡anja pojedinih velikih poverilaca, a Stevan Živković, steÄajni upravnik preduzeća, za „PanÄevac†je izneo detalje sluÄaja.
On je rekao da su najveći poverioci, Banka „Inteza†i Poreska uprava, stavili hipoteke na celokupnu imovinu firme – banka na deo placa i zgradu bivÅ¡e osnovne Å¡kole, koja izlazi na Ulicu Dimitrija Tucovića, a poreznici na montažne objekte do kojih se dolazi iz Ulice Branka RadiÄevića.
SluÄaj je potom znatno zakomplikovala Poreska uprava.
– Pred otvaranje steÄaja „Inteza†je prodala Å¡kolu da bi namirila potraživanje od 200.000 evra, ali je gotovo istovremeno Poreska uprava na isti taj objekat stavila hipoteku radi naplate poreza i doprinosa, i zavela to u katastru. Onda se pobunio kupac (kompanija „Božić i sinovi†– prim. aut.), jer se ispostavilo da nije kupio imovinu bez tereta, pa nastaje nova zavrzlama – ispriÄao je Živković.
On je objasnio da je potom kao steÄajni upravnik zatražio da sud odgovori Äija je to imovina – onoga ko je kupio ili steÄajnog dužnika, to jest TehniÄkog centra? Na to je „Inteza†dodatno zamrsila sluÄaj jer nije odustala od kupoprodajnog ugovora za zgradu bivÅ¡e Å¡kole, ali ni od potraživanja na teret TehniÄkog centra na ime hipotekarnog kredita.
– Sad se postavlja pitanje Å¡ta je stav banke: da li to da se ona već naplatila prodavÅ¡i objekat za 200.000 evra, ili zapravo priznaje da je bivÅ¡a Å¡kola vlasniÅ¡tvo steÄajnog dužnika, od Äije prodaje Banka „Inteza†tek oÄekuje da namiri taj dug? – u dilemi je steÄajni upravnik.
On objaÅ¡njava da razreÅ¡enje ove nesvakidaÅ¡nje situacije zavisi iskljuÄivo od suda, koji je jedini ovlašćen da tumaÄi zakone. Živković ne oÄekuje da će se to ubrzo dogoditi, jer je sluÄaj pred sudom već godinu dana, a joÅ¡ uvek nema presude.
Dok ona ne stigne, steÄajni upravnik ne može da prodajom preostale imovine namiri poverioce TehniÄkog centra. Iz svega iznetog se stiÄe utisak kako banka pokuÅ¡ava da iz ove situacije izaÄ‘e bez gubitka, ili sa Å¡to manjom Å¡tetom, jer ju je Poreska uprava spreÄila da se namiri prodajom objekta kompaniji „Božić i sinoviâ€, a nije sigurna koliko bi novca dobila kroz steÄajni postupak.
MeÄ‘utim, ovo ne bi bio prvi sluÄaj da banke kroz steÄaj pokuÅ¡avaju da spasu bar deo svojih para baÄenih u bunar srpske privatizacije. Menadžeri u njima dobijaju velike bonuse za davanje tako riziÄnih pozajmica, a Å¡teta se na kraju naplati kroz lihvarske kamate koje bankama plaćaju graÄ‘ani i privreda. Najveći problem u ovom sluÄaju imaju bivÅ¡i zaposleni u TehniÄkom centru.
Živković napominje da su radnici i sami upisali hipoteke na deo imovine, pa mogu oÄekivati da naplate bar zarade u visini „minimalcaâ€. Kujundžić i Nuri kažu da se radi samo o jednom broju zaposlenih, dok će ostali morati da strepe do zavrÅ¡etka steÄaja.
Radnici su suoÄeni s joÅ¡ jednim problemom. PoÅ¡to su svojevremeno tužili firmu za neisplaćene zarade, sud ih je ovih dana obavestio da moraju da plate sudske takse i troÅ¡kove za te postupke, koji dostižu i tridesetak hiljada dinara. Ljuban Nikolić, jedan od njih, ostao je bez posla nakon propasti TehniÄkog centra i sada nema Äime da plati te troÅ¡kove. On je sudu javno postavio pitanje zaÅ¡to bi uopÅ¡te platio tako neÅ¡to kada nije dobio nikakvu presudu.
Pokušaj spasavanja velikih preduzeća
Odbrana radnih mesta
ÄŒelnici lokalne samouprave, Veća saveza samostalnih sindikata, direktori „Petrohemijeâ€, „Utve avio-industrije†i Industrije stakla PanÄevo, kao i sindikalni aktivisti u tim preduzećima, razgovarali su u sredu, 11. septembra, o sudbini ovih firmi.
Sastanak je iniciralo sindikalno Veće, a razlog je bila zabrinutost za budućnost ovih fabrika i zaposlenih u njima nakon juna naredne godine, kada istiÄe rok za okonÄanje procesa restrukturiranja. Nakon toga, ove firme će ili preživeti ili biti ugaÅ¡ene.
Lokalna samouprava je organizovala ovu raspravu svesna da, iako ne odluÄuje o sudbini panÄevaÄke privrede, mora pokuÅ¡ati da zaÅ¡titi PanÄevce zaposlene u njoj, kao i gradski budžet. Naime, ova preduzeća po razliÄitim osnovama Gradu duguju viÅ¡e od dve milijarde dinara, Å¡to je gotovo polovina prihoda u panÄevaÄkoj kasi.
Zamenik gradonaÄelnika SaÅ¡a Pavlov je nakon sastanka rekao kako je dogovoreno da svi njegovi uÄesnici naredne nedelje zatraže prijem u ministarstvima privrede, finansija i energetike, kako bi se tamo izborili za opstanak „Staklare i „Petrohemijeâ€. Ocenjeno je da su te dve firme potencijalno ozbiljno ugrožene, dok je za „Utvu†država pripremila plan koji uliva nadu u to da će fabrika aviona imati budućnost.
Pavlov je rekao kako je Vlada planirala da proda ISP, Å¡to je loÅ¡e reÅ¡enje, jer je poznato da pojedinci planiraju da za tri miliona evra doÄ‘u do imovine Äija je vrednost bar Äetiri puta veća. Umesto toga, biće predloženo da se za „Staklaru†kupe nove maÅ¡ine i obezbede poslovi u njoj, a potom pronaÄ‘e naÄin da dve trećine zemljiÅ¡ta tog preduzeća pripadne lokalnoj samoupravi, koja bi odmah mogla da ga ponudi investitorima, jer je potpuno infrastrukturno opremljeno.
U sluÄaju „Petrohemije†biće zatraženo da se umesto usvajanja pripremljenog plana reorganizacije za tu kompaniju naÄ‘e drugaÄije reÅ¡enje koje podrazumeva njeno tehnoloÅ¡ko povezivanje sa NIS-om i „Srbijagasomâ€. U suprotnom, preti opasnost da bi izlazak preduzeća iz restrukturiranja mogao biti sproveden kroz steÄaj, Å¡to bi znaÄilo da će veliki broj radnika ostati bez posla.
Stranu pripremio Dragan Vukašinović
Belorusi u „Petrohemijiâ€
Kupci doÅ¡li „na nogeâ€
Predstavnici kompanije „Hemijski sistemi†iz Belorusije posetili su PanÄevo u ponedeljak, 9. septembra, i razgovarali s poslovodstvom „Petrohemije†o saradnji.
Sergej ÄŒekanov, generalni direktor beloruskog preduzeća, izjavio je da je ono zainteresovano za kupovinu petrohemijskih proizvoda, a pre svega polipropilena, pa je s Milanom Teofilovićem, direktorom „Petrohemijeâ€, razgovarao o mogućnosti isporuke tog proizvoda Belorusiji.
Taj susret je rezultat razgovora o privrednoj saradnji koji su u martu vodili predsednici Srbije i Belorusije Tomislav Nikolić i Sergej LukaÅ¡enko. ÄŒelnici „Hemijskih sistema†su u posetu PanÄevu doÅ¡li u pratnji Dragomira Karića, narodnog poslanika i poÄasnog konzula Belorusije u Srbiji. Pre razgovora u „Petrohemiji†primio ih je gradonaÄelnik Pavle Radanov.
Posetu PanÄevu je organizovao Željko SuÅ¡ec, poslanik SNS-a i Älan Parlamentarne grupe prijateljstva s Belorusijom, a na njegovom spisku medija pozvanih da prisustvuju ovom susretu nije bilo mesta za „PanÄevacâ€.
Paori privremeno odstupili
Traktori povuÄeni, zahtevi ostaju
„Meke†blokade nisu dale rezultate, ali se borba ratara i uljara nastavlja
PanÄevaÄki poljoprivrednici su u utorak, 10. septembra, nakon dvonedeljnih protesta, uklonili traktore s puteva u okolini grada, iako nisu uspeli da dobiju željeno povećanje cena za ovogodiÅ¡nji rod suncokreta. Podsećamo na to da su oni tražili 35 dinara za kilogram, dok su preraÄ‘ivaÄi nudili deset dinara manje.
Ukidanje blokada saobraćajnica usledilo je nakon dogovora predstavnika paora i Dragana GlamoÄića, ministra poljoprivrede, da se za deset dana nastave pregovori dveju „zaraćenih†strana, uz ministrovo posredovanje.
Miroslav Grubanov iz Crepaje, jedan od voÄ‘a pobune ratara u ovom delu južnog Banata, izjavio je da su traktori povuÄeni u znak dobre volje da se mirnim putem naÄ‘e reÅ¡enje, ali uz oÄekivanje da paori na kraju dobiju traženu cenu.
On je naglasio kako je insistiranje na tome važno i zato Å¡to se zna da se otkupljivaÄi spremaju za to da pravi udarac proizvoÄ‘aÄima zadaju tek na otkupnoj ceni kukuruza.
JoÅ¡ jedan razlog za odustajanje poljoprivrednika od delimiÄnog ometanja saobraćaja mogao bi biti i to Å¡to su oni svesni da ih je tako lako posvaÄ‘ati s graÄ‘anima koji su prinuÄ‘eni da do svojih odrediÅ¡ta idu zaobilaznim putevima upadajući tako u velike gužve na drumovima. U suÅ¡tini, i jedni i drugi su u istom sosu, jer svi plaćaju istu cenu uljarima i trgovcima na kasama samoposluga.
Tokom 14 dana paorskog protesta, predstavnici Vlade Srbije ponavljali su kao pokvarene ploÄe da država ne odreÄ‘uje cene, već da to Äini nekakvo tržiÅ¡te. Seljaci su tvrdili da je to u Srbiji imaginarna kategorija jer mi umesto tržiÅ¡ta imamo kartele koji sprovode dogovornu ekonomiju. A onda je neko „odvalio†kako je dvostruko niža cena suncokreta od proÅ¡logodiÅ¡nje rezultat navodno enormne ponude te robe, jer je ovogodiÅ¡nji rod bio mnogo veći od onog u 2012. godini.
StruÄnjaci tvrde da je to apsolutno netaÄno, te da je godina bila samo malo manje suÅ¡na od prethodne, pa je stoga i rod neznatno veći. Kada se uz to ima u vidu da je u okruženju cena suncokreta izmeÄ‘u 33 i 34 dinara za kilogram, padaju u vodu i tvrdnje da je za nisku cenu u Srbiji navodno krivo svetsko tržiÅ¡te.
Novu dimenziju Äitavom problemu daje Äinjenica da su subvencije koje zemljoradnici u nekim okolnim državama dobijaju istovremeno i do 300 evra viÅ¡e od onih u Srbiji. Osim toga, neki od velikih preraÄ‘ivaÄa kod nas su istovremeno i trgovci repromaterijalom, pa se paori žale na to da im oni prvi put „oderu kožu†kad im prodaju te proizvode, drugi put kada im otkupljuju letinu, a treći put se za to postaraju trgovci maloprodajnim cenama ulja u samoposlugama, jer one neće pasti.
Jeste li primetili da niko od uljara nije rekao kako će niža otkupna cena suncokreta prouzrokovati pojeftinjenje zejtina? Da je to reÄeno, možda bi graÄ‘ani bili zaista besni na paore Å¡to prepreÄuju drumove traktorima.
Samo, teško da bi iko u takvu laž poverovao.