Hronika
Pedijatrijski kutak
Polazak u vrtić
Jedno od prvih velikih uzbuÄ‘enja u toku odrastanja naÅ¡e dece svakako je polazak u vrtić. Neki maliÅ¡ani moraju da krenu u deÄju ustanovu pre navrÅ¡ene prve godine, a najoptimalniji uzrast je oko treće godine, kada su delimiÄno samostalni (u smislu razvijenog govora, motorike i korišćenja noÅ¡e).
S polaskom malog deteta u kolektiv dolazi do veoma znaÄajnih promena u životu porodice. To je period kada maliÅ¡ani poÄinju da provode deo vremena van svog uobiÄajenog okruženja.
Odvajaju se od roditelja, braće i sestara. Upoznaju vaspitaÄice, drugu decu, drugaÄiji životni prostor i igraÄke, ali i veliki broj novih virusa i bakterija. Tu nastaju najveći problemi. Suze i nezadovoljstvo zbog novog ambijenta brzo se prevazilaze, ali s deÄjim bolestima „stvar†je ozbiljna.
Doskora potpuno zdrava deca ulaze u zaÄarani krug razbolevanja. Å ta moramo znati da bismo se lakÅ¡e suoÄili s tim prvim bolestima? Postoji ogroman broj vrsta virusa. Većina njih izaziva veoma sliÄne simptome bolesti. Zato se roditeljima Äini da dete stalno pati od istog virusa, tj.
imaju utisak da nije dobro izleÄeno od prethodnog. U pitanju su tzv. serijske infekcije. Njima znatno doprinose nagle vremenske promene, ali i boravak u zatvorenom prostoru.
Imajući u vidu ove Äinjenice, roditelji treba da budu strpljivi i svesni toga da će prve godine dete boraviti viÅ¡e kod kuće nego u vrtiću. ÄŒesto će posećivati i DeÄji dispanzer jer su pregled i zdravstvena potvrda obavezni kako bi maliÅ¡ani mogli da idu u vrtić nakon izleÄenja. Na taj naÄin spreÄavamo boravak bolesne dece u vrtićima.
U ovim ustanovama borave i deca koja imaju blage simptome, kao Å¡to su curenje nosića i kaÅ¡ljucanje, ali bez poviÅ¡ene temperature i promene raspoloženja. To su uglavnom maliÅ¡ani koji su prevaziÅ¡li ovu prvu, „bolnu†fazu prilagoÄ‘avanja i oni ne predstavljaju problem za ostalu decu. U tim sluÄajevima je razmena virusa prihvatljiva poÅ¡to se na taj naÄin maliÅ¡ani imunizuju i postaju otporniji.
Ako znaju sve ove Äinjenice, roditelji će lakÅ¡e prebroditi prvu godinu boravka dece u kolektivu. Biće malo suza, ali viÅ¡e zadovoljstva i smeha, novih dostignuća i poznanstava, a kao rezultat ovog druženja deca će sledeće godine krenuti u vrtić s mnogo boljim imunoloÅ¡kim statusom.
Poslovanje Apoteke PanÄevo
Zaposleni moraju da zasluže platu
Stari dugovi skoro isplaćeni, napravljeni novi * Poštovanje ili strah među radnicima?
Poslednjih nekoliko godina Apotekarska ustanova PanÄevo ima problema s velikim dugovima. Pre godinu dana na Äelo ove ustanove doÅ¡la je Branka Milojević, diplomirani farmaceut, koja je tada izjavila da će dugove svesti na nulu. To se, kako saznajemo od nje, nije desilo jer su gubici ove ustanove u poslednjih dvadeset godina bili ogromni. Na pitanje kakva je trenutna finansijska situacija u Apoteci PanÄevo, direktorka je odgovorila: – Do sada je vraćeno 80 odsto starih dugova. Moj menadžment i ja radimo najbolje Å¡to umemo, a ja Äarobni Å¡tapić nemam. Tenderska nabavka lekova, koja je nedavno poÄela da se primenjuje u svim apotekarskim ustanovama u Srbiji, znatno usporava proces vraćanja milionskih dugova. Postoje i nova zaduženja, ali Apoteka ne može da funkcioniÅ¡e bez dugova prema veledrogerijama.
Međutim, to vrlo uspešno rešavamo i mogu da kažem da nemamo ozbiljne probleme.
Povećan broj zaposlenih
Kako „PanÄevac†saznaje iz dobro obaveÅ¡tenih izvora, za poslednjih godinu dana u ovoj ustanovi je radni odnos zasnovao veliki broj ljudi.
Branka Milojević nije želela da precizira koliko je to u brojkama, a potrebu za novim zaposlenima obrazložila je reÄima: – Mi se ne bavimo kvantitetom, već kvalitetom. Otvorili smo: jedinicu za centralno snabdevanje, sektor zadužen za apoteke, tendersku službu i marketing službu galenske laboratorije, koja je registrovana dva meseca poÅ¡to sam doÅ¡la na mesto direktora, a formirani su i arhiv, centralni magacin i služba nadzora i obezbeÄ‘enja.
Da li plate kasne?
Prema informacijama koje je „PanÄevac†nezvaniÄno dobio, plate zaposlenima u Apoteci PanÄevo kasne oko 15 dana. Direktorka Branka Milojević je izjavila da je od zaposlenih u finansijskoj službi dobila informaciju da se zarade isplaćuju redovno, u skladu sa Zakonom o radu.
Prema Zakonu o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, svaka apoteka mora da radi u dve smene, a u svakoj jedinici naše ustanove neophodno je da rade diplomirani farmaceuti, koji do sada nisu postojali u drugoj smeni. Zbog toga smo morali da zaposlimo nove ljude, a nedostaje nam još njih pet.
Kada je u pitanju naruÄivanje lekova putem tendera, treba napomenuti da Apoteka PanÄevo jedina u Srbiji nije pravila klasiÄne tendere i koristila kasu kao naÄin ponderisanja, već, kako navodi direktorka, takozvane naturalne rabate, koji omogućavaju sigurnu snabdevenost. Ona ocenjuje da su tenderi nepopularni i za pacijente i za zaposlene i da nisu primenljivi u apotekama otvorenog tipa.
Lekovi, trepavice i pižame
„PanÄevac†je doÅ¡ao i do informacije da zaposleni strahuju od gubitka radnog mesta, pogotovo stari radnici. Direktorka smatra da su odnosi u kolektivu Apoteke skladni i da nema straha, već samo poÅ¡tovanja.
– Primenjujem zakon i niÅ¡ta viÅ¡e. Do sada niko od zaposlenih nije dobio otkaz. Treba mnogo loÅ¡ih stvari da uradite da bi se raskinuo stalni radni odnos. Oni koji su zaposleni na odreÄ‘eno vreme moraju da prate Zakon o zdravstvenoj zaÅ¡titi i da se pridržavaju dobre apotekarske prakse kako bi ostali u ovoj ustanovi. Apotekari u državnim ustanovama nisu viÅ¡e u situaciji da budu bogomdani zato Å¡to i privatnici imaju mogućnost raspolaganja receptima. Moramo da se osvestimo i poÄnemo tržiÅ¡no da razmiÅ¡ljamo. Budućnost nije državni sektor u kom su zaposleni nezainteresovani za posao. Svako mora da da sve od sebe kako bi zaslužio svoj dohodak – rekla je naÅ¡a sagovornica.
Rukovodstvo je u poslednjih godinu dana stavilo poseban akcenat na kozmetiÄke i medicinske proizvode, koji su izloženi na ulasku u objekte. U Å¡arenolikom asortimanu mogu se naći lakovi za nokte, veÅ¡taÄke trepavice, kao i svilene pižame i medicinske papuÄe. Direktorka kaže da je ovaj potez logiÄan jer je tržiÅ¡na utakmica u toku, tako da državna apoteka mora imati istu ponudu kao i privatne farmaceutske kuće kako bi bila konkurentna.
Branka Milojević navodi da je zadovoljna dosadaÅ¡njim rezultatima. Rukovodstvo je otvorilo dve nove apoteke – u naselju Tesla i u Ivanovu, a registrovana je i galenska laboratorija, koja postoji od 1991. godine. Apoteka PanÄevo je jedina u Vojvodini koja ima ovu dozvolu i može da pravi sve lekove kojih nema na tržiÅ¡tu. Ona najavljuje da se u narednom periodu oÄekuje otvaranje apoteke na StreliÅ¡tu i rekonstrukcija objekta u Vojlovici. Branka Milojević je na kraju metaforiÄki rekla da ne želi da bude voÄ‘a vojske koja hoće da je ubije, nego da je sledi, a ona smatra da zaposleni idu za njom.
Ivana Predić
Akcija za Dejana Petrovića
Na dijalizi bez struje
Pre desetak dana u Kovinu i Kragujevcu poÄela je akcija prikupljanja sredstava za leÄenje Å¡estogodiÅ¡njeg Dejana Petrovića. Na frekventnim mestima u ta dva grada postavljene su kutije za prikupljanje novca koji će biti iskorišćen za nabavku lekova za malog Dejana. On boluje od bubrežne insuficijencije, zbog Äega svakog dana mora da bude na dijalizi osam sati.
Pored bolesti s kojom se bore već dve godine, Petrovići imaju i druge probleme. Već nekoliko meseci u selu PloÄice, u kojem žive, Äesto nestaje struja, a dijaliza je nemoguća bez elektriÄne energije.
– Tražili smo od OpÅ¡tine Kovin da nam pomogne, ali do sada nismo dobili pozitivan odgovor. Hitno nam je potreban agregat jer kada u selu nema struje Äetiri do Å¡est sati, moramo da prekidamo dijalizu i zatim da Å¡aljemo uzorke krvi na Univerzitetsku deÄju kliniku u TirÅ¡ovoj na analizu – rekao je SrÄ‘an Petrović.
On je dodao da je Dejan u ovoj ustanovi na prioritetnoj listi za transplantaciju bubrega, a nedavno je stavljen na Äekanje i na klinici u Novom Sadu.
Njemu je neophodan deÄji bubreg, nakon Å¡to je njegovo telo odbacilo organ odraslog Äoveka koji mu je presaÄ‘en u maju. Prema reÄima SrÄ‘ana Petrovića, Å¡anse da takav organ stigne u Srbiju su male.
Porodica Petrović živi u veoma teÅ¡kim uslovima. Majka Jasmina brine o bolesnom detetu, a otac SrÄ‘an radi dva posla u selu kako bi porodica mogla da se prehrani. Žive u kući koju im je ustupio SrÄ‘anov prijatelj jer svoju ne mogu da zavrÅ¡e. Dejan je u septembru krenuo u zabaviÅ¡te u PloÄicama, ali SrÄ‘an kaže da nemaju dovoljno novca da mu obezbede potrebne knjige koje se koriste u predÅ¡kolskom programu.
Akcija prikupljanja novca za leÄenje Dejana Petrovića do sada je dala dobre rezultate u Kovinu i Kragujevcu, a oÄekujemo da će joj se uskoro pridružiti i PanÄevci.
Ivana Predić
Aktivnosti Sekretarijata za zaštitu životne sredine
Evropska nedelja mobilnosti
PanÄevo će i ove godine biti u grupi od 3.000 evropskih gradova u kojima se organizuje kampanja „Evropska nedelja mobilnostiâ€, a ona traje od 16. do 22. septembra. Cilj ove viÅ¡ednevne akcije jeste da se lokalne vlasti Å¡irom Evrope i graÄ‘ani ohrabre da prihvate alternativne vidove prevoza i tako pomogu u promovisanju održivog razvoja.
Sekretarijat za zaÅ¡titu životne sredine ove godine je pripremio veliki broj razliÄitih zanimljivih aktivnosti koje treba da afirmiÅ¡u drugaÄiji oblik mobilnosti. U saradnji sa ATP-om biće organizovan besplatan prevoz PanÄevaca autobusom koji kao gorivo koristi metan, a najmlaÄ‘i sugraÄ‘ani imaće priliku da se provozaju velikim Äamcima i brodom na jedra.
U dogovoru s KonjiÄkim klubom „PanÄevac 1928†naÅ¡i sugraÄ‘ani će moći da uživaju u vožnji fijakerima oko grada. Prednost će imati uÄenici od prvog do Äetvrtog razreda osnovne Å¡kole.
Z. St.
Drskost vandala nema granicu
Ponovo spreÄena kraÄ‘a stuba na dalekovodu
„Elektromreža Srbije†(EMS) saopÅ¡tila je 4. septembra da je prilikom remonta dalekovoda izmeÄ‘u Beograda i PanÄeva, koji je pod naponom od 400.000 volti, otkriveno da je deo jednog stuba kod StarÄeva bio pripremljen za kraÄ‘u. Ekipa EMS-a utvrdila je da je njegov podupiraÄ iskrivljen i, da je stub ukraden, bio bi ugrožen Äitav dalekovod, a samim tim i elektroenergetski sistem naÅ¡e države.
Nadležni u „Elektromreži Srbije†istiÄu da je situacija alarmantna s obzirom na to da je pre dva meseca, 3. jula, u neposrednoj blizini tog dalekovoda, zbog kraÄ‘e ankera, pao stub dalekovoda koji povezuje trafostanicu „Beograd 8†s trafostanicom u „Petrohemijiâ€.
Pored toga Å¡to je tom kraÄ‘om bio ugrožen rad Naftne industrije Srbije, „Petrohemije†i „Elektromreže Srbijeâ€, izazvana je i materijalna Å¡teta od devet miliona dinara, koliko su koÅ¡tali materijal i popravka.
Iznos štete zbog krađa energetske opreme kojom upravlja „Elektromreža Srbije†prošle godine je bio dvostruko veći nego u 2011. godini.
Policija uhapsila dva lopova
PanÄevaÄka policija je proÅ¡le nedelje saopÅ¡tila da su T. N. (1985) i Z. N. (1983) iz StarÄeva uhapÅ¡eni zbog osnovane sumnje da su u noći izmeÄ‘u 3. i 4. jula sruÅ¡ili jedan od stubova dalekovoda kojim se fabrike u južnoj zoni snabdevaju strujom.
Želeći da se na taj naÄin domognu bakra, koji bi preprodali otkupljivaÄima sekundarnih sirovina, ne samo da su izazvali zastoj u radu Rafinerije i „Petrohemije†nego su i ugrozili celokupan elektroenergetski sistem naÅ¡e zemlje.
Dvojica uhapÅ¡enih se sumnjiÄe za kriviÄno delo uniÅ¡tenje i oÅ¡tećenje javnih ureÄ‘aja, za Å¡ta je predviÄ‘ena kazna od tri meseca do pet godina zatvora.
Lopovi su odnosili ÄeliÄne ankere, bakarna uzemljenja i dijagonale na stubovima, aluminijumske kablove, bakarnu užad... Ove i druge predmete koji spadaju u energetsku opremu prodavali su kao sekundarne sirovine za nekoliko hiljada dinara, a Å¡teta koju su time nanosili energetskim objektima bila je viÅ¡emilionska.
Iako „Elektromreža Srbije†preduzima sve raspoložive mere da spreÄi kraÄ‘e i Å¡alje svoje ekipe na teren, praktiÄno je nemoguće kontrolisati sve dalekovode budući da je elektriÄna mreža u Srbiji dugaÄka preko 10.000 kilometara.
Kada se desi da lopovi budu uhvaćeni u kraÄ‘i energetske opreme, sudije to tretiraju samo kao obiÄnu kraÄ‘u i ne izriÄu im stroge kazne.
M. G
Apel za pomoć maloj Dragani
Hitna operacija oba oka
TrogodiÅ¡njoj Dragani Radanov pre nedelju dana odreÄ‘ena je hitna operacija oba oka kako ne bi izgubila vid. DevojÄica ima problema s dioptrijom, koja raste velikom brzinom i ukoliko se ne zaustavi operacijama, ona može oslepeti. Roditelji male Dragane kažu da su im lekari privatne klinike „Sveti Vid†rekli da je neophodno uraditi tri operacije u roku od mesec dana kako dete ne bi izgubilo vid. Majka Mirjana priÄa da je prvi pregled obavljen u januaru u panÄevaÄkoj OÄnoj bolnici, kada je utvrÄ‘ena dioptrija. MeÄ‘utim, u avgustu se dioptrija skoro udvostruÄila, a proÅ¡le nedelje je joÅ¡ viÅ¡e porasla. Da bi zaustavili napredovanje bolesti, lekari preporuÄuju skleroplastiku oba oka.
Ova operacija se ne radi ni u jednoj državnoj ustanovi u zemlji, a za tri zahvata Radanovi moraju da obezbede oko 7.000 evra. Roditelji kažu da taj novac nemaju i zbog toga apeluju na sve ljude dobre volje da se prikljuÄe akciji i pomognu maloj Dragani uplatom novca na žiro raÄun 250115000652150085, na ime Mirjana Radanov.
Ivana Predić
Novi oboleli od groznice Zapadnog Nila
Za dva dana hospitalizovano osam pacijenata
Na Infektivnom odeljenju OpÅ¡te bolnice PanÄevo trenutno leži 18 pacijenata za koje se sumnja da su zaraženi virusom groznice Zapadnog Nila, Äiji su prenosioci tigrasti komarci. Prema reÄima dr MoÅ¡e Markovića, infektologa na Infektivnom odeljenju OpÅ¡te bolnice, kod devet pacijenata je potvrÄ‘eno da su zaraženi ovim virusom, a za ostale se Äekaju rezultati iz Beograda. Bolesnici su, kako kaže naÅ¡ sagovornik, uglavnom starije životne dobi i leÄe se od upale mozga koju je prouzrokovao virus groznice Zapadnog Nila.
On kaže da u poslednja dva-tri dana nije bilo prijema novih bolesnika sa ovakvim komplikacijama, ali da je prošle sedmice za dva dana hospitalizovano osam pacijenata.
– OdreÄ‘eni broj bolesnika je u stabilnom stanju, a dva pacijenta su na Odeljenju intenzivne nege. NajkritiÄniji period leÄenja je prvih deset dana, a bolesnici dobijaju simptomatsku terapiju, Å¡to znaÄi da ne postoji lek koji se koristi iskljuÄivo za ovakve komplikacije – objasnio je dr MoÅ¡a Marković.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batutâ€, do sada je u naÅ¡oj zemlji prijavljeno 135 sluÄajeva obolevanja od groznice zapadnog Nila, a osamnaestoro ljudi je umrlo.
Prisustvo virusa je do 1. septembra potvrđeno u 14 gradova u Srbiji, a većina zaraženih je s teritorije Beograda (njih 97).
Beogradski Zavod za biocide i medicinsku ekologiju oÄekuje da laboratorija „Makrogen Jurop†u Holandiji uskoro dostavi rezultate o tipu virusa groznice Zapadnog Nila koji prenose „domaći†komarci.
Ivana Predić