Ekonomija
Sindikat prati situaciju u „Petrohemijiâ€
Brzoplete odluke
Jedan od tri sindikata u „Petrohemiji†nije potpisao Sporazum koji predviÄ‘a protest ukoliko se zaposleni ne vrate na posao nakon 45 dana prinudnog odmora. ÄŒlanovi sindikata smenskih radnika „Pravdaâ€, koji ima najviÅ¡e Älanova, izjavili su to da je doÅ¡lo do razilaženja u stavovima, ali i to da saradnja sa Samostalnim sindikatom i Sindikatom inženjera i tehniÄara „Nezavisnost†i dalje postoji.
Prvi Äovek „Pravde†Zlatko Bekić smatra da bi bilo ishitreno donositi unapred odluku o protestu.
On dodaje da kao predstavnik najbrojnijeg sindikata snosi i najveću odgovornost, pa nije želeo da podrži ovakve populistiÄke mere, koje se mogu protumaÄiti kao liÄna promocija.
– Mislim da na ovu situaciju ne treba gledati kao na neslogu među sindikatima.
Sindikalno jedinstvo postoji i, u sluÄaju da se pokaže potreba za protestima, uvek možemo da ih organizujemo, ali kao poslednju meru sindikalne borbe. Sindikat ima najveću snagu kada fabrika radi ili kada treba da startuje – objaÅ¡njava Bekić.
Kao joÅ¡ jedan razlog za neprihvatanje poslednje taÄke pomenutog sporazuma on navodi to da prinudni odmori ne istiÄu svim radnicima u isto vreme. Pored toga, Bekić nije siguran u to da li će nadležni ministar rada odobriti najavljena produženja prinudnih odmora, iako je verovatnoća za to velika. On naglaÅ¡ava to da je sindikat „Pravda†insistirao na tome da se teret obustave proizvodnje ravnomerno rasporedi na sve radnike, odnosno na tome da i direktori dobijaju 65 odsto od zarade kao i svi ostali radnici.
Ovaj sindikalac istakao je to da je najvažnije da se modernizacija postrojenja zavrÅ¡i na vreme i da se ponovo pokrene proizvodnja. Bekić je rekao i to da će novca za plate do kraja radova na postrojenjima biti, kao i to da je start obezbeÄ‘en jer je NIS isporuÄio neophodne sirovine, ali napominje da ne može u potpunosti biti siguran. NaÅ¡ sagovornik poruÄuje to da će sindikat u narednom periodu pratiti realizaciju investicija, kao i to da li će data obećanja biti ispunjena.
N. K.
Na vidiku saradnja PanÄeva i Berlina
Reciklaža i „Äista†energija
Najava razvoja odnosa s glavnim gradom najjaÄe evropske ekonomije
PanÄevo bi poÄetkom naredne godine moglo da potpiÅ¡e joÅ¡ jednu povelju o bratimljenju, ovog puta s Berlinskom gradskom opÅ¡tinom MarcanHelersdorf.
Julijana Vit, Älanica OpÅ¡tinskog veća ovog dela Berlina, uputila je zvaniÄnu inicijativu, a dogovor o realizaciji te ideje postignut je krajem avgusta tokom posete Aleksandra FarkaÅ¡a, Älana Gradskog veća PanÄeva, toj nemaÄkoj opÅ¡tini.
MeÄ‘u dvema lokalnim samoupravama postoje dugogodiÅ¡nji odnosi koji su se ogledali u saradnji njihovih gimnazija, razmeni iskustava socijalnih radnika PanÄeva i Berlina, te uÄešću berlinske karnevalske trupe na PanÄevaÄkom karnevalu i obratno. Sve to realizovano je u saradnji s nevladinom organizacijom „Roter baum†koju vodi Martin Klajfelder.
Preko njih je i stigao poziv za zvaniÄnu posetu Berlinu, u kojoj je FarkaÅ¡ bio od 19. avgusta do 2. septembra. On kaže da su sve troÅ¡kove platili domaćini, koji su i insistirali na ovako dugoj poseti kako bi se naÅ¡ većnik zadužen za omladinu i sport upoznao s mnogobrojnim mogućnostima buduće saradnje.
– Imao sam priliku da se dobro upoznam s njihovom omladinskom politikom koja je vrlo razvijena. U MarcanHelersdorfu na 250.000 stanovnika imaju Äak 15 omladinskih centara. Å est ih je u nadležnosti grada, a devet vode nevladine organizacije.
Omladinska i socijalna politika su im spojene u jednu oblast – objašnjava Farkaš.
On je dodao da je sa zvaniÄnicima ove berlinske opÅ¡tine bilo reÄi o saradnji u oblastima kulture, privrede i preduzetniÅ¡tva, urbanizma, komunalnog razvoja i zdravstva. PanÄevaÄki većnik naglaÅ¡ava kako bi posebno zanimljivi zajedniÄki projekti mogli biti realizovani na ekoloÅ¡kom planu, taÄnije proizvodnji „Äiste†energije i oblasti reciklaže, Å¡to bi EU iz svojih fondova rado podržala.
– Posetio sam park u kome se elektriÄna energija proizvodi uz pomoć sunca i vetra. Poznato je da i kod nas postoji ideja o izgradnji vetrenjaÄa, pa bi nam razmena iskustava dobrodoÅ¡la. Pored toga, u Berlinu se nalazi i regionalna deponija s reciklažnim centrom kojim upravlja Grad. Od toga zaraÄ‘uju priliÄne sume novca, pa bismo mogli da vidimo da li postoji mogućnost da uÄ‘emo u neki zajedniÄki posao u toj oblasti – najavio je FarkaÅ¡.
Tokom njegove posete OpÅ¡tinsko veće Marcan-Helersdorfa donelo je odluku o bratimljenju s PanÄevom i taj predlog je već stigao u naÅ¡u Gradsku upravu. FarkaÅ¡ je sa zvaniÄnicima u Berlinu dogovorio da pre ozvaniÄenja ove odluke u oba lokalna parlamenta, poÄetkom naredne godine bude realizovan projekat razmene primera dobre prakse u radu dveju administracija.
PanÄevaÄki zvaniÄnik naglaÅ¡ava da Nemci na bratimljenja ili partnerstva, kako to oni zovu, gledaju vrlo ozbiljno, a ne kao na formalnost. Zbog toga će narednih meseci raskinuti tri takva ugovora zbog neaktivnosti partnera, pa će umesto njih poÄeti saradnju s PanÄevom i s po jednim ameriÄkim i kineskim gradom. On dodaje kako su i neka naÅ¡a bratimljenja ostala samo slovo na papiru, pa će i iz narednog budžeta biti izdvojeno neÅ¡to novca za oživljavanje saradnje, od Äega bismo mogli imati velike koristi.
D. Vukašinović
U Äetvrtak zavrÅ¡ni „Info danâ€
Sumiranje rezultata
ZavrÅ¡ni „Info dan†namenjen vlasnicima lokacija i objekata pogodnih za investiranje biće održan u Äetvrtak, 6. septembra, u Maloj sali SkupÅ¡tine PanÄeva, u 19 sati. Milan Stanojković, gradski većnik zadužen za privredu, preduzetniÅ¡tvo i investicije, naglasio je da je sastanak namenjen samo onima koji su zadovoljili kriterijume za uÄešće u programu povećanja ponude slobodnih investicionih zona na teritoriji PanÄeva.
On je izjavio kako je do sada prikupljeno viÅ¡e od 70 prijava vlasnika graÄ‘evinskog zemljiÅ¡ta i objekata spremnih da ih prodaju ili iznajme potencijalnim investitorima. Sastanak je zamiÅ¡ljen kao susret ovih graÄ‘ana i ulagaÄa poznatih Gradskoj upravi, kako bi oni mogli da meÄ‘usobno razmene informacije i eventualno sklope poslove.
– ReÄ je o privrednicima iz PanÄeva, ali o onim iz drugih mesta, koji su nam se javili tražeći lokacije.
Jedan biznismen iz Crne Gore namerava da ovde izgradi fabriku za proizvodnju briketa, pa će doći da vidi koje mu ponude odgovaraju – rekao je Stanojković.
Na isti skup pozvani su i predstavnici OpÅ¡teg udruženja zanatlija i preduzetnika PanÄeva kako bi se upoznali s najavljenom izmenom propisa, Äiji je cilj da im razliÄitim državnim subvencijama olakÅ¡aju poslovanje.
D. V.
PoÄelo ubiranje kukuruza
U korist krupnih proizvoÄ‘aÄa
Berba kukuruza poÄela je na malom broju obradivih povrÅ¡ina od ukupno 90 hiljada hektara, a podaci o proseÄnim prinosima joÅ¡ uvek nisu precizni. Direktor Instituta „Tamiš†Mileta Stanković izjavio je da je kukuruz skinut s oko 4.000 hektara, a prinosi su Å¡areni – od 1.500 kilograma do Å¡est tona po hektaru. On je istakao da je suviÅ¡e rano za konaÄne procene, ali da oÄekuje da ovogodiÅ¡nji rod u proseku bude umanjen za oko 50 odsto, dok na nekim parcelama prinos može biti manji i od 80 procenta.
Većnik zadužen za poljoprivredu Goran Pandurov rekao je kako je lokalna samouprava od Vlade dobila preporuke da se odrekne dela sredstava od zakupa zemljiÅ¡ta, kako bi se umanjile posledice suÅ¡e. On je izjavio da su većnici razmatrali taj predlog, ali da smatraju kako on nije korektan jer ide u prilog samo velikim proizvoÄ‘aÄima. Pandurov kaže i da je u pripremi novi paket mera, ali nije precizirao kada će on biti gotov.
N. K.
Novosti iz kompanije „Makel elektroâ€
Å irenje posla u vreme krize
Uskoro robna kuća u centru PanÄeva sa 8.000 proizvoda
Potvrda da u PanÄevu i u postojećim ekonomskim uslovima posluju uspeÅ¡na preduzeća stigla je nedavno u vidu priznanja firmi „Makel elektro†d. o. o. za najboljeg prodavca poljskih brendova „Brilum†i „Elgo†u Äitavoj jugoistoÄnoj Evropi. PanÄevaÄka veletrgovina rasvetnim ureÄ‘ajima i elektromaterijalom koja posluje na teritorijama Srbije i Crne Gore uspeÅ¡no radi već 11 godina, a poslednjih osam je zastupnik dveju robnih marki iz Poljske, Äiji su proizvodi dobro poznati naÅ¡im kupcima.
Vlasnik preduzeća „Makel elektro†Goran Divljak odluÄio je da se oproba i u maloprodaji, pa će PanÄevo sredinom septembra na poÄetku KoÄine ulice preko puta Zelene pijace dobiti novu robnu kuću s bogatim asortimanom od oko osam hiljada najrazliÄitijih proizvoda iz oblasti elektroopreme i rasvete.
– Ovim proizvodina snabdevamo oko 450 trgovina u Äitavoj Srbiji ovim proizvodima, pa smo smatrali da PanÄevu treba da priuÅ¡timo jedan lep i moderan maloprodajni objekat. U naÅ¡oj robnoj kući cene će biti za pet do deset procenata viÅ¡e od buvljaÄkih, ali će kupci za svoj novac dobiti mnogo bolji kvalitet, garanciju i mogućnost da zamene robu ukoliko nisu zadovoljni njom – priÄa Divljak.
Njegovi planovi su da, nakon ove ekonomske krize, izgradi joÅ¡ tri ili Äetiri robne kuće u Zrenjaninu, Novom Sadu i drugim mestima u kojima nema proizvoda „Briluma†i „Elgaâ€.
„Makel elektro†trenutno zapoÅ¡ljava 15 radnika, od kojih su neki viÅ¡ak jer je zbog loÅ¡ih privrednih prilika promet donekle opao, ali Divljak kaže kako neće otpuÅ¡tati nikoga, jer oÄekuje da će se tržiÅ¡te oporaviti, pa će mu za planove o proÅ¡irenju trebati i novi radnici.
Preduzeće koje on vodi uÄestvuje na mnogim domaćim i meÄ‘unarodnim sajmovima na kojima je predstavljena ova vrsta tehnike, pa je s jednog od njih održanog u Kini doÅ¡ao s ugovorima o zastupanju kineske kompanije „Briluksâ€, koja proizvodi dekorativna rasvetna creva sa led tehnologijom i stone lampe, a sve će to PanÄevci moći uskoro da kupe kada robna kuća u KoÄinoj ulici bude otvorena.
D. V.
Održan jesenji Dan polja
Saveti za narednu setvu
U organizaciji Instituta „Tamiš†u sredu, 5. septembra, održan je jesenji Dan polja kukuruza i Å¡ećerne repe. U okviru ove manifestacije predstavljeni su sortni ogledi i nove agrotehniÄke mere.
Poljoprivrednici su bili u prilici da od struÄnjaka Instituta dobiju informacije o razliÄitim sortama domaćih i stranih proizvoÄ‘aÄa, kao i uputstva o tome kakve bi mere trebalo primenjivati da bi predupredili Å¡tetu od suÅ¡e.
Mileta Stanković, direktor Instituta, na otvaranju manifestacije izjavio je da je iza nas teška godina i da je važno poljoprivrednicima prikazati kako se pojedini hibridi kukuruza i sorte šećerne repe ponašaju u ekstremno nepovoljnim vremenskim uslovima.
– Ratari su imali priliku da pogledaju preko 100 razliÄitih hibrida kukuruza, a na budućim predavanjima dobiće informacije o prinosima i vlažnosti, koje mogu da iskorite kao vodiÄ prilikom izbora semena za narednu godinu – istiÄe Stanković.
Na Danu polja bilo je reÄi i o obradi zemljiÅ¡ta, odnosno o formiranju takozvanog „plužnog Ä‘ona†i o problemima koje on može da izazove, a predstavljena je i maÅ¡ina za razrivanje zemljiÅ¡ta.
N. K.