Društvo
Porodica GiÄka izmeÄ‘u bolesti i birokratije
Preživeti delimiÄnu solidarnost
Primanja nisu dovoljna za kupovinu lekova, a neplaćeni raÄuni se gomilaju
PanÄevka Marija GiÄka koja je obolela od teÅ¡ke bolesti elefantijaze, kaže da je zahvalna Å¡to joj je JKP „Grejanje†na predlog Gradskog veća otpisalo dug od 600.000 dinara, zbog koga joj je pretila prodaja stana.
MeÄ‘utim, ona kaže da nisu taÄne tvrdnje iz Gradske uprave koje je tom prilikom Äula: da će ona ubuduće moći da plaća usluge ovog preduzeća, jer joj se materijalna situacija u poslednje vreme popravila. Uz to, ona je veoma rezignirana zbog nerazumevanja i nezainteresovanosti na koje je nailazila u Centru za socijalni rad, Ministarstvu zdravlja, pa i kod predstavnika bivÅ¡e gradske vlasti.
– Finansijska situacija se poboljÅ¡ala utoliko Å¡to pre tri godine nisam imala nikakva primanja, a sada meseÄno dobijam neÅ¡to manje od 30.000 dinara na ime invalisdske penzije i tuÄ‘e nege i pomoći. Kada platim raÄune za struju, telefon, televiziju i gerontodomaćicu, ostaje mi 360 dinara dnevno. Kako da živim s tim novcem – pita nemoćno Marija.
Njen suprug Steva ne radi jer mu priroda Marijine bolesti ne dozvoljava da je ostavi samu duže do dvatri sata. Marija ne može da ustane iz kreveta već Å¡est godina. U poslednje vreme joj je malo bolje, poÅ¡to se bolest ne manifestuje u onako drastiÄnom vidu kao ranije, ali da bi takvo stanje zadržala neophodni su joj lekovi koji koÅ¡taju 450 evra meseÄno. Kako to uveliko prevazilazi primanja porodice GiÄka, Marija je bez ikakve terapije.
Ovo dvoje ljudi se od 2004. greje tako Å¡to i po najjaÄoj zimi ukljuÄe jednu cev na kvarcnoj grejalici.
Kažu da je takvo stanje neodrživo i da će morati ponovo da se prikljuÄe na daljinski sistem. MeÄ‘utim, kada je naÅ¡a sagovornica htela da ostvari pravo na beneficije prilikom plaćanja komunalnih usluga naiÅ¡la je na prepreke.
– U Centru za socijalni rad su mi najpre rekli da sam zakasnila i da se javim u avgustu, a sada kažu kako još uvek nisu dobili odobrenje od lokalne vlasti.
Osim toga, stalno mi govore da sam zbrinuta i da im nije jasno Å¡ta joÅ¡ hoću – priÄa Marija.
U „Grejanju†su joj svojevremeno savetovali da plati raÄune tako Å¡to će prodati stan i kupiti manji.
Ona je odgovorila kako joj treba zasebna soba zbog prirodeoboljenja. Posebnu muku ova PanÄevka ima sa zdravstvenom administracijom poÅ¡to u Ministarstvu nemaju sluha za njene potrebe, jer je ona jedini registrovani pacijent oboleo od elefantijaze u Srbiji. NaÅ¡i lekari ne znaju kako da je leÄe, a ne dozvoljavaju joj leÄenje u inostranstvu. Porodica GiÄka Äeka joÅ¡ jednu zimu sa sve manje nade da će konaÄno naići na neÄije razumevanje.
D. V.
Održana 13. „DolovaÄka Å¡trudlijadaâ€
Njeno veliÄanstvo Å¡trudla
NaÅ¡e bake su od nemaÄkih domaćica preuzele tradiciju peÄenja kolaÄa, za Äiji nadev se najÄešće koristi mak, mada ga prave i od oraha, rogaÄa, viÅ¡anja... Naravno, u pitanju je – Å¡trudla.
U Dolovu se svake godine, prvog septembarskog vikenda održava manifestacija Å¡trudli u Äast. Tako je bilo i u subotu, 1. septembra, kada su se u centru Dolova okupili ljubitelji dobrog zalogaja i druženja.
I iza ovogodiÅ¡nje, 13. „DolovaÄke Å¡trudlijade†stoje dame iz udruženja „Dolovkeâ€, koje su uz nesebiÄnu pomoć lokalne vlasti, kako seoske tako i gradske, te manjih i većih sponzora, uspele da u Dolovo dovedu dvadesetak udruženja, nekoliko televizija i mnogo posetilaca. Sama manifestacija imala je zagrevanje u vidu dana Å¡trudle, koji su joÅ¡ 22. avgusta poÄeli nizom zanimljivih deÅ¡avanja. Bilo je tu izložbi ruÄnih radova, edukativnih predavanja i degustacija. Sve to imalo je za krajnji cilj da se Å¡to bolje promoviÅ¡e i najavi centralna manifestacija – „Štrudlijadaâ€.
Subotnje druženje poÄelo od ranih jutarnjih Äasova ureÄ‘enjem Å¡tandova, doÄekom gostiju i prijemom takmiÄarskih Å¡trudli. Park ispred Doma kulture ubrzo se zaÅ¡arenio bogatstvom boja kakvo samo vojvoÄ‘anska raznolikost može da priuÅ¡ti. Dolovkama je u goste doÅ¡lo 15 udruženja iz okolnih mesta (ali i iz Kladurova iz IstoÄne Srbije), kao i nekoliko institucija, poput Instituta „Tamiš†i Zavoda za javno zdravlje, koji su podržali priÄu vrednih dama. Sve je bilo spremno za sveÄano otvaranje u 10.30, koje su uveliÄali SaÅ¡a Pavlov, zamenik gradonaÄelnika PanÄeva, i Branislav Pavlov, predsednik SkupÅ¡tine MZ-a Dolovo.
Paralelno, na centralnoj bini ispred Doma kulture, upriliÄen je raznovrstan program. Za neformalni deo manifestacije zaduženi su bili glumac Miroslav Žužić i tamburaÅ¡ki orkestar „Veseli Margićaniâ€, koji su svojom pesmom i Å¡alom razgalili publiku, a predstavili su se i dolovaÄki folkloraÅ¡i i pojedini vokalni solisti.
Dok se masa zabavljala, žiri je imao pune ruke, tj. puna usta posla. Za ocenjivanje je predato viÅ¡e od 90 uzoraka. Nakon dužeg većanja oko 14 sati proglaÅ¡eni su ovogodiÅ¡nji pobednici. Sve tri nagrade za najbolju Å¡trudlu ostale su u Dolovu. Najbolju je umesila je ÄurÄ‘evka Jovanović, drugoplasirana je bila Zorica Zubović, a treća Nadežda Jovanović. U kategoriji neobiÄne Å¡trudle prva dva mesta otiÅ¡la su u Dobricu, zahvaljujući Ljiljani Velja i Lidiji Ilić, dok je trećeplasirana bila Dolovka Dragana Marić. U konkurenciji najlepÅ¡ih Å¡tandova pobedile su VojlovÄanke iz udruženja „Äetvanâ€, dame iz KovaÄice zauzele su drugo mesto, dok su Kovinke odnele treću nagradu. Za najdomaćicu žiri je proglasio Nadu Brzovan iz udruženja „Dolovkeâ€.
Nakon viÅ¡eÄasovnog zanimljivog programa, druženje je nastavljeno u zgradi Mesne zajednice uz muziku, zakusku i, naravno, Å¡trudle.
N. Radonjin
„Zlatni kotlić†Vojvodine
KrÄkaće se u preko 100 kotlića
Velika, tradicionalna manifestacija pod nazivom „Zlatni kotlić Vojvodine†ove godine će biti održana 22. septembra u naÅ¡em gradu. Biće to dan kada će se okupiti najbolji majstori u kuvanju riblje Äorbe i ribljeg paprikaÅ¡a, a nadmetaće se viÅ¡e od stotinu ekipa. Ovo veliko takmiÄenje održanaće se na tamiÅ¡kom keju, a u organizaciji TuristiÄke organizacije PanÄevo, pod pokroviteljstvom TO Vojvodine.
„Zlatni kotlić Vojvodine†jeste jedna od najznaÄajnijih gastro-turistiÄkih manifestacija u naÅ¡oj pokrajini i takmiÄenja u kuvanju riblje Äorbe i ribljeg paprikaÅ¡a uopÅ¡te. Nadmetanje i prijava uÄesnika organizuju se na osnovu propozicija u dve kategorije – u zvaniÄnoj konkurenciji takmiÄiće se pobednici „zlatnih kotlića†opÅ¡tina i gradova iz Vojvodine u kuvanju riblje Äorbe i paprikaÅ¡a, a u kategoriji van konkurencije – pobednici drugih kotlića i uÄesnici iz cele Srbije i drugih zemalja.
Kotizacija za takmiÄare iznosi 1.500 dinara po kotliću, a organizator će obezbediti tri kilograma Å¡arana, vodu, drva i mesto za loženje. UÄesnici bi trebalo da donosu svoje kotliće s nogarama, zaÄine i namirnice. Prijava za takmiÄenje se dostavlja TuristiÄkoj organizaciji PanÄeva do 17. septembra.
Za sve posetioce „Zlatnog kotlića Vojvodine†kuvaće se besplatna riblja Äorba, u saradnji s panÄevaÄkim ribolovaÄkim udruženjima „Marko Kulić†i „TamiÅ¡â€, a za lepo raspoloženje biće zadužen tamburaÅ¡ki orkestar „Banatski kicoÅ¡iâ€.
R. T.
U KaÄarevu
Dani makedonske kulture
U okviru Dana makedonske kulture, u ponedeljak, 10. septembra, u sveÄanoj sali Mesne zajednice KaÄarevo, s poÄetkom u 19 sati, biće održano književno veÄe. UÄestvovaće: Viktor Å ećerovski, Branislav Veljković, Miljurko Vukadinović, Radomir Andrić, Mićo Cvjetić, Biljana Obradović Donoski i DuÅ¡ica Ilin.
Organizator manifestacije je udruženje Makedonaca „German†iz Glogonja, uz podrÅ¡ku Doma kulture KaÄarevo.
Reagovanje na tekst „Jasni planovi za budućnostâ€, „PanÄevac†broj 4469
Više od 20 programa u Domu kulture
Dom kulture KaÄarevo prinuÄ‘en je da demantuje izjavu novog predsednika SkupÅ¡tine MZ KaÄarevo, koja je objavljena u proÅ¡lom broju „PanÄevcaâ€. Žalosna je Äinjenica da prvi Äovek sela ne zna Å¡ta se deÅ¡ava u njegovom sopstvenom dvoriÅ¡tu, a moram da napomenem i to da nije obavljen nijedan zvaniÄan razgovor predstavnika Doma kulture s novopostavljenim predsednikom SkupÅ¡tine MZ-a.
U Domu kulture je tokom ovog leta (jun, jul i avgust), u dvoriÅ¡tu zgrade Mesne zajednice, u kojoj je privremeno smeÅ¡ten od 1982. godine do izgradnje namenskog objekta, održano preko 20 programa za mlade (projekcije filmova, koncerti, izložbe...). Dom kulture je ovo dvoriÅ¡te, zbog prostornih problema, bez iÄije pomoći prilagodio kulturnim programima.
MZ KaÄarevo u 2012. godini nije ostvarila nijedan novÄani transfer prema Domu kulture, tako da ne bi trebalo da postavlja pitanje alternativnih vidova finansiranja ove ustanove. Kada su u pitanju udruženja „Vardar†i „Slaninijadaâ€, Dom kulture je sve ono Å¡to su ta udruženja organizovala, a tiÄe se kulture, ispratio u ljudstvu, u tehniÄkoj opremi i ustupanjem svojih prostorija na korišćenje, bez nadoknade. Dolazimo do zakljuÄka da su svi kaÄarevaÄki kulturni programi održani uz uÄešće Doma kulture.
Ustanova na Äijem sam Äelu je 3. aprila ove godine poslala tadaÅ¡njoj većnici za kulturu dokument „Opstrukcija rada Doma kultureâ€, u kom je objaÅ¡njeno kako je opstrukciju vrÅ¡io tadaÅ¡nji saziv Saveta MZ-a KaÄarevo.
Nadam se da izjava sadaÅ¡njeg predsednika SkupÅ¡tine MZ-a nije pokazatelj nastavka istog odnosa, već samo njegov liÄni pogled na ovu situaciju.
Marijan MuÅ¡kinja, direktor Doma kulture KaÄarevo
PoÄela Å¡kolska 2012/2013. godina
Sve Å¡kole su tehniÄki ispravne
Å trajk upozorenja – Äasovi trideset minuta
Sve osnovne i srednje Å¡kole u PanÄevu poÄele su da rade 3. septembra. U mnogima je zbog neuspelih pregovora o povećanju zarada izmeÄ‘u reprezentativnih sindikata i republiÄke Vlade prvi nastavni dan bio skraćen jer su nezadovoljni prosvetni radnici, u znak upozorenja, skratili nastavu na trideset minuta. Naravno, Ä‘aci prvaci su sveÄano doÄekani.
Kao i svake godine domaćini, stariji uÄenici i nastavnici potrudili su se da prvi dan u Å¡kolskim klupama 1.296 prvaka provede u igri i zabavi, kako bi se Å¡to bolje prilagodili. U srednjim Å¡kolama slika je bila drugaÄija – pevanja i igranja nije bilo, samo pozdravni govori direktora za novopridoÅ¡le uÄenike. Prema reÄima Miodraga Radojkovića, gradskog većnika zaduženog prosvetu, sve Å¡kole u gradu tehniÄki su bile spremne za poÄetak nove Å¡kolske godine. Radovi u nekim prosvetnim ustanovama joÅ¡ nisu zavrÅ¡eni i, prema njegovim reÄima, biće uskoro privedeni kraju. Tako na primer joÅ¡ uvek traje rekonstrukcija krova na osnovnim Å¡kolama u Jabuci i Dolovu, a u Å¡koli „Jovan Bandur†uskoro bi trebalo da bude saniran sanitarni Ävor.
Privodi se kraju postavljanje video-nadzora u Poljoprivrednoj.
Na inicijativu Gradskog veća, proÅ¡log petka u OŠ„Miroslav Antić†održan je zajedniÄki sastanak direktora osnovnih i srednjih Å¡kola kome je predsedavao većnik Radojković. Aktiv direktora ovakvog tipa prerašće u uobiÄajenu praksu i od sada će se odvijati u zgradi Gradske uprave. Radojković kaže da je tehniÄki to mnogo pogodnije i da će, zavisno od teme, sastanku prisustvovati i službe lokalnih sekretarijata u Äijoj su nadležnosti prosveta i obrazovanje, ali i Äinovnici urbanizma i javnih preduzeća koji mogu da pomognu da Å¡kole u PanÄevu i naseljenim mestima funkcioniÅ¡u normalno.
ProÅ¡lonedeljni susret je iniciran kako bi lokalna vlast dobila Å¡to jasniju sliku o stanju u Å¡kolama s panÄevaÄke teritorije. Dosad je za sanaciju i rekonstrukciju utroÅ¡eno oko 33 miliona dinara, a može se oÄekivati da u narednom periodu, najavljeni rebalans donese joÅ¡ nekoliko desetina miliona za popravku oÅ¡tećenih krovova tokom proÅ¡logodiÅ¡njeg snežnog kijameta.
– Za goruće probleme u tri Å¡kole gde cure krovovi koji su nastali posle formiranja budžeta za ovu godinu, a pojavili su se u februaru, participiraće se sredstva u narednom rebalansu budžeta, koji se oÄekuje u septembru mesecu – dodao je Radojković.
Na sastanku je posebno bio interesantan deo koji se odnosio na raspodelu tehnoloÅ¡kih viÅ¡kova. Pojedinim direktorima nije se svidela ideja da se na takav naÄin uslovljava odabir kadrova jer pojedine Å¡kole teže ka tome da u svoje redove dovedu struÄnjake koji mogu da zadovolje visoke kriterijume Ministarstva prosvete. To se pretežno odnosi na struÄne obrazovne institucije koje u svoje redove žele da dovedu inženjere s praksom u privredi, a ne kadar iz drugih prosvetnih ustanova.
Pored toga, mnogi direktori su se požalili većniku da se pojedini klubovi koji koriste fiskulturne sale za treninge bahato ponaÅ¡aju i upozoravaju lokalnu vlast da povedu viÅ¡e raÄuna o tome kome se izdaje Å¡kolska imovina – ne mogu da naplate Å¡tetu, pa su prinuÄ‘eni da novcem za materijalne troÅ¡kove saniraju oÅ¡tećenja.
Z. Stanižan