Hronika
Čitaoci fotografišu
Pravila su jasna
Jedna naÅ¡a sugraÄ‘anka uslikala je 28. jula, u 19.15, vozilo komunalne policije parkirano na zelenoj povrÅ¡ini. Kada je to postavila na „Fejsbukâ€, usledili su priliÄno oÅ¡tri komentari na tu temu. Pravila igre su jasna. Ako je neko nadležan da uspostavi red u gradu, onda mora da poÄ‘e od sebe i da koriguje sopstveno ponaÅ¡anje.
FotografiÅ¡ite i vi komunalni nered u PanÄevu, ima ga gdegod se okrenete, i poÅ¡aljite nam te snimke na mejl adresu: pancevac@ pancevac-online.rs.
D. M.
Korak po korak našim gradom
Putem herojske ulice
Jedna od najdužih ulica u PanÄevu jeste Ulica Stevana Å upljikca. Ime je dobila po austrijskom general-majoru i prvom vojvodi Srpske Vojvodine. On je roÄ‘en u graniÄarskoj porodici. U austrijsku vojsku je stupio 1805. godine, a posle stvaranja Ilirskih provincija 1809. preÅ¡ao je u francusku vojsku i bio aÄ‘utant marÅ¡ala Marmonta. Tokom rata s Rusijom odlikovao ga je francuski car Napoleon Prvi Bonaparta zbog osobite hrabrosti. Ponovo je primljen u austrijsku vojsku 1814. godine. Na Majskoj skupÅ¡tini Srba u Sremskim Karlovcima proglaÅ¡en je za prvog vojvodu Srpske Vojvodine i u tom svojstvu je pristupio reorganizaciji jedinica za borbu protiv MaÄ‘ara.
Vrhovni vojni zapovednik srpskih narodnih odreda postao je 6. oktobra, ali je ubrzo (15. decembra) umro u PanÄevu. Sahranjen je u KruÅ¡edolu.
Ova ulica se prvobitno zvala BaÅ¡tenska, ali je njen naziv promenjen 1946. godine i tako je ostalo do dan-danas. Ona povezuje Teslu, Kotež 1 i 2 i Gornji grad. Iako je veoma duga, u njoj nema mnogo znaÄajnih istorijskih i kulturnih objekata.
Na samom poÄetku ulice nalazi se krst do kojeg tokom pravoslavnih praznika dolazi litija iz Preobraženjske crkve. Na postolju krsta naslikani su Sveti Jovan Krstitelj, Paraskeva, Sveti Nikola i Vaskrsenje gospodnje. Preko puta krsta podignut je spomenik u Äast crvenoarmejcima i partizanima koji su svoje živote dali za osloboÄ‘enje grada 1944. godine. Spomenik je podigla antifaÅ¡istiÄka organizacija i trenutno je veoma loÅ¡em stanju. Pored je i stajaliÅ¡te za gradske autobuse. Nedaleko odatle nalazi nalazi se pivara „Efes Vajfertâ€.
Staro protestantsko groblje nalazi se nekoliko metara od pivare. Ono je nedavno obnovljeno i otvoreno kao pravoslavno groblje. U kući u Ulici Stevana Šupljikca 1a u Gornjem gradu jedno vreme je živeo vojvoda. U tom objektu je i preminuo.
Iz ove ulice se može izaći na put za Kovin i za Vršac.
A. Baba
Skener i dalje u kvaru
Naredni ili neki drugi ponedeljak?
Skener u OpÅ¡toj bolnici u kvaru je joÅ¡ od 24. jula. Zbog toga se već Äitavih mesec i po dana pacijenti iz PanÄeva Å¡alju u beogradske zdravstvene ustanove. Pitali smo direktora OpÅ¡te bolnice dr Milana Milića koliko će to stanje joÅ¡ da traje.
– Ovlašćeni serviseri će za dva-tri dana ugraditi deo i tada će se videti da li će time biti zavrÅ¡ena popravka. Ukoliko se ispostavi da je to jedini kvar, skener će poÄeti da radi već od ponedeljka. MeÄ‘utim, ako je u pitanju joÅ¡ neki problem, serviseri će dati procenu o tome dokle će popravka da traje – rekao je dr Milan Milić.
Deo koji će ovih dana biti ugraÄ‘en u skener dostavljen je iz Amerike i veoma je skup. Novac, a reÄ je o 1.300.000 dinara, obezbedila je AP Vojvodina.
D. M.
Hitna pomoć
Preopterećenost naše službe
Septembar je poÄeo s visokim temperaturama, a prognoze kažu da će ceo mesec biti topliji od proseka za ovo doba godine. Jutarnji i popodnevni sati su umereniji i dozvoljavaju nam viÅ¡e aktivnosti napolju.
Ipak, trebalo bi i dalje da budemo oprezni, pogotovo kada je reÄ o unosu teÄnosti.
Stariji sugraÄ‘ani, hroniÄni pacijenti i oni teÅ¡ko pokretni pod većim su zdravstvenim rizicima.
Moždani udar je bio predmet mnogobrojnih naÅ¡ih intervencija i transporta od OpÅ¡te bolnice PanÄevo do tercijarnih ustanova.
Velike probleme u radu zadavala nam je Äinjenica da je panÄevaÄki skener u kvaru. Svaki ozbiljniji pacijent koji se ovim putem dijagnostikuje morao je biti transportovan do najbližeg skenera u Beogradu. Ako tome dodamo konzilijume, kontrolne preglede, traumatizovane pacijente, one koji se voze na rehabilitaciju u Melence i Stari Slankamen, psihijatrijske pacijente koji se transportuju u Kovin, naÅ¡e sugraÄ‘ane koji su se razboleli u udaljenim mestima, kao Å¡to su Leskovac ili Podgorica, onda je svakom laiku jasno da ovo ne može da se obavi s tri transportne ekipe. U ovakvim situacijama automehaniÄar postaje transporter, peraÄ postaje vozaÄ, urgentna ekipa se deli da bi bila transportna, a prekovremeni rad je viÅ¡e pravilo nego izuzetak. Na svu tu muku, neretko se naÅ¡i zaposleni nalaze u situacijama da im se zabranjuje povratak, sve dok se pacijent dijagnostiÄki ne obradi u drugoj ustanovi. To Äesto traje satima. Za nas koji se bavimo urgentnom medicinom najveća kazna je kada smo zarobljeni u Äekaonici neke zdravstvene ustanove i kada se osećamo beskorisno. Za to vreme ostali Älanovi smene trpe intenzivan stres i napor kako bi obavili poverene im zadatke. Moguće reÅ¡enje za rasterećenje naÅ¡e službe vidimo u formiranju barem jednog transportnog tima u okviru panÄevaÄke bolnice. Svesni smo materijalnih teÅ¡koća u kojima je zdravstvo, ali zajedniÄkim snagama lakÅ¡e ćemo doći do reÅ¡enja.
Mnoge sugraÄ‘ane je rastužila vest o joÅ¡ jednom gubitku mladog života. Vožnja motociklom zavrÅ¡ila se tragiÄno za devetnaestogodiÅ¡njeg mladića. Nije prilika da donosimo prerane sudove o samom dogaÄ‘aju, ali ostaje samo nada da ćemo reÄ‘e viÄ‘ati ovakve nesreće na naÅ¡im ulicama.
Gde je istina o podizanju vetrozaštitnih pojaseva?
Košava će nekog da oduva
Javnost Äeka da sazna Äinjenice
Gradsko veće je na predlog svog Älana Gorana Pandurova 28. avgusta formiralo radnu grupu Äiji je zadatak bio taj da ispita realizaciju ugovora o podizanju vetrozaÅ¡titnih pojaseva iz decembra 2011. vrednog 40 miliona dinara, i da u roku od sedam dana izvesti panÄevaÄku izvrÅ¡nu vlast o tome ima li propusta i ko je odgovoran za njih.
Pandurov je izneo sumnje da u ovom poslu ima ozbiljnih propusta, navodeći kako je zasaÄ‘eno manje od 30 procenata mladica raznog drveća, a naplaćeno dvostruko viÅ¡e novca. On je na osnovu svoje slobodne procene utvrdio kako je korov prekrio najveći deo sadnica, kao i da se 50 do 70 procenata njih osuÅ¡ilo, priznajući pritom kako uzrok tome može biti i velika viÅ¡emeseÄna suÅ¡a.
Odlukom Veća razrešena je komunalna inspektorka Ilona Apro Krstić, zadužena za kontrolu poštovanja ugovora pod izgovorom da je bila u sukobu interesa.
Do zakljuÄenja ovog broja naÅ¡eg lista u sredu 5. septembra nije reÄeno da li je radna grupa zavrÅ¡ila svoj posao. Jelenka Novaković, prethodna većnica za poljoprivredu, u telefonskom razgovoru je samo kratko izjavila kako je reÄ o „pauÅ¡alnim i subjektivnim procenama jednog Äoveka (Gorana Pandurova prim. aut.) koji nije ni razmatrao Äinjenice iz ugovora, te da mu je cilj najverovatnije da pusti glasinu, a da potom izveÅ¡taj radne grupe, koja će utvrditi kako nema nepravilnosti, dobije neuporedivo manju medijsku pažnjuâ€.
Prema saznanjima „PanÄevca†tekst ugovora i analiza nadležnog većnika ne slažu se utoliko Å¡to su sa 23 miliona dinara dosad isplaćena izvoÄ‘aÄu pokriveni ne samo troÅ¡kovi nabavke sadnica, kako tvrdi Pandurov, već i geodetske pripreme i ureÄ‘enje terena na kojima su vetrozaÅ¡titni pojasevi podignuti. Osim toga, ovim novcem plaćen je joÅ¡ jedan broj sadnica koje u rasadnicima Äekaju jesenju sezonu sadnje. Prema izvorima naÅ¡eg lista, od navedenog novca 10 miliona je iz panÄevaÄkog budžeta, a preostalih 13 miliona dala je Vlada Vojvodine. Pokrajinska vlast utvrdila je kako je sve sprovedeno u skladu s ugovorom.
Postoje indicije i da nije sve jasno ni u vezi s razreÅ¡enjem inspektorke Apro Krstić, ali da bi trebalo saÄekati izveÅ¡taj radne grupe. Iz njega bi trebalo da bude jasno da li je po sredi zloupotreba budžetskih sredstava, kako se implicitno može zakljuÄiti na osnovu odluke Gradskog veća, ili Äitav sluÄaj ima drugaÄiju pozadinu.
D. V.
Proširena pozitivna lista lekova
Novi lekovi i hroniÄne nestaÅ¡ice
Od 1. septembra RepubliÄki fond za zdravstveno osiguranje proÅ¡irio je pozitivnu listu lekova sa 47 medikamenata, a 22 leka su skinuta sa A liste. Kako smo saznali od dr Slavice Äurice, direktorke panÄevaÄke filijale RFZO, na recept će od sada moći da se dobiju lekovi za neuroloÅ¡ka oboljenja, medikamenti za decu, poput sirupa „paracetamola†i „panatermaâ€, koji se koriste za snižavanje temperature, kao i „enterofuril†za akutnu dijareju kod dece do sedam godina. Na A listi je i lek „opverol†protiv deÄje paralize, a medikamentima za snižavanje krvnog pritiska „repril†i „olanzapin†snižena je cena za 20, odnosno 50 odsto. Kako je za naÅ¡ list rekla Branislava Jocić Milosavljević, farmaceutkinja zadužena za centralno snabdevanje lekova Apoteke PanÄevo, najveća novina na listi odnosi se na sirupe za snižavanje temperature kod dece. Naime, sa A liste skinut je sirup „brufenâ€, koji i pored najava joÅ¡ nije stigao u apoteke, a umesto njega na recept će se dobijati sirup „paracetamolâ€. Ova dva leka, objaÅ¡njava naÅ¡a sagovornica, nisu istog hemijskog sastava, ali su i jedan i drugi efikasni za skidanje temperature. Od sada na pozitivnoj listi je i digestivni lek „kreonâ€, koga joÅ¡ nema u apotekama. Kada je o nestaÅ¡ici medikamenata reÄ, u panÄevaÄkoj Apoteci trenutno nema lekova: „flugalinâ€, „lopionâ€, „daonil†„rivotril†i „lasiks†za koji postoji paralelni lek „furosemidâ€, koji se takoÄ‘e dobija na recept. Na rafovima nema ni „madopara†koji bi, prema najavama dobavljaÄa, trebalo da stigne u apoteke do polovine septembra.
I. P.
Tragedija u naselju „Misaâ€
Devetnaestogodišnjak poginuo na motoru
Mladić, po svemu sudeći, udario glavom u betonski stub * Nije nosio zaštitnu kacigu * Prošle godine poginulo 70 motociklista u Srbiji
U teÅ¡koj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 4. septembra, u 15.40, u Bosanskoj ulici, na Misi, poginuo je DuÅ¡an SoleÅ¡a, roÄ‘en 1993. godine. Istragom će biti utvrÄ‘eno Å¡ta je uzrok nesreće, a jedino Å¡to je poznato jeste to da je on vozio motor i da je u blizini restorana „ArĆpao na asfalt. Povrede koje je zadobio bile su toliko teÅ¡ke da je na mestu ostao mrtav. U Hitnoj pomoći smo saznali i da nije nosio zaÅ¡titnu kacigu i da je, po svemu sudeći, udario glavom u betonski stub.
Prema podacima saobraćajne policije, u Srbiji se tokom 2011. godine dogodilo 1.300 saobraćajnih nesreća u kojima su uÄestvovali vozaÄi dvotoÄkaÅ¡a. Poginulo je njih 70, a povreÄ‘eno viÅ¡e od 1.200.
InaÄe, PanÄevo spada u grupu srpskih gradova u kojima je najveći rizik od stradanja motociklista u saobraćaju.
NajÄešći uzroci saobraćajnih nesreća u kojima su oni stradali bili su prebrza vožnja, nepropisno preticanje i ukljuÄivanje u saobraćaj, neustupanje prvenstva prolaza, kao i nenoÅ¡enje homologovanih (ojaÄanih) kaciga koje ublažavaju povrede i posledice padova na beton. Za znatan procenat udesa kobnih za motocikliste krivi su vozaÄi automobila koji nisu ukljuÄivali migavce pred skretanje, neoprezno su izlazili iz sporednih ulica ili su se nepažljivo ukljuÄivali u saobraćaj s parkinga itd.
Posebno je zabrinjavajuće Å¡to dve trećine nastradalih Äine mladi do 30 godina.
Ocenjeno je da su oni najugroženija kategorija u saobraćaju i da najÄešće stradaju tokom letnjeg perioda, ali i na kraju sezone, tokom septembra i oktobra.
Zbog ovakve i sliÄnih tragedija koje se, nažalost, Äesto deÅ¡avaju na naÅ¡im ulicama i putevima Auto-moto savez Srbije od 2. do 9. septembra organizuje akciju „Kaciga glavu Äuvaâ€. Tokom njenog trajanja motociklistima i vozaÄima skutera u gradovima Å¡irom Srbije koji su Älanovi AMSS-a biće poklonjeno 500 homologovanih kaciga.
Mihajlo Gligorić
Intervju: Jozef Levi, ambasador Izraela u Srbiji
Sudbine koje se prepliću
Između Izraela i Srbije postoje velike simpatije i solidarnost * Najveći potencijal za ekonomsku saradnju je u poljoprivredi
Povodom manifestacije „Izrael u PanÄevuâ€, koja će biti održana od 13. do 17. septembra u naÅ¡em gradu, razgovarali smo s Jozefom Levijem, ambasadorom te države u Beogradu. Namera organizatora je da naÅ¡im sugraÄ‘anima Å¡to viÅ¡e približi ovu zemlju, kroz prikaz njene istorije i svakidaÅ¡njeg savremenog života. U razgovoru s ambasadorom Levijem obuhvatili smo te, ali i neke druge teme.
PANÄŒEVAC: VaÅ¡a ekselencijo, jednom prilikom ste napisali da izmeÄ‘u naÅ¡ih naroda postoje velike sliÄnosti. Koliko je važno organizovanje ovakih priredbi za zbližavanje Srbije i Izraela?
LEVI: Ovo je divna prilika da se PanÄevci upoznaju ne samo s državom Izrael već i s prisustvom jevrejske zajednice u PanÄevu. Oko 60 odsto nas ne živi u Izraelu, a nakon holokausta u Srbiji je preostala tek mala zajednica naÅ¡ih sunarodnika.
Biće ovo sjajna prilika da se ljudi upoznaju s posebnom ulogom koju su Jevreji imali u istoriji srpskih gradova poput PanÄeva, kao i s dobrim saživotom koji je generacijama vladao meÄ‘u Srbima i Jevrejima.
Jevreji, Srbi i Romi su u mnogim sluÄajevima zajedno stradali i bili sahranjivani u istim grobnicama, tako da su naÅ¡e sudbine uveliko isprepletane. ÄŒak 87 odsto Jevreja u Srbiji je ubijeno, i to je tragiÄna Äinjenica koja nas prati do danas.
DogaÄ‘aj koji će biti organizovan u PanÄevu pokazaće da su oni zajednica kao i svaka druga, koja ima svoj svakodnevni život, radosti, muziku, kuhinju, i to će biti veliki doprinos meÄ‘usobnom razumevanju. Treba takoÄ‘e pokazati i veliku naÅ¡u zahvalnost prema Srbima, kao jednoj od malobrojnih nacija u Evropi kod kojih antisemitizam nikad nije naÅ¡ao plodno tlo.
PANČEVAC: U kojoj meri ćđe prikazivanje svakodnevnog života u savremenom Izraelu doprineti zbližavanju dvaju naroda?
LEVI: Najbolji naÄin za zbližavanje s jednom zemljom jeste upoznavanje svakodnevnog života u njoj. Svi Srbi koji posete Izrael iznenade se sliÄnostima koje postoje meÄ‘u naÅ¡im narodima. Zbog toga se mnogi Jevreji koji doÄ‘u ovde osećaju kao kod kuće. MeÄ‘u naÅ¡im zemljama ima veoma mnogo simpatija i solidarnosti, Å¡to nije samo stvar balkansko-mediteranskog mentaliteta, već i istorijskih veza izmeÄ‘u naÅ¡a dva naroda. Stanovnici Izraela žive pod stalnim bezbednosnim pretnjama, ali uprkos tome oni su poznati po svom nesalomivom duhu, po vrlo kreativnoj kulturi i po bogatom noćnom životu i zato pozivam PanÄevce da nas posete.
PANČEVAC: Koliko je jevrejska zajednica u Srbiji važan most u saradnji dveju zemalja?
LEVI: Nakon pogroma koji su poÄinili nacisti, u PanÄevu živi svega 250 Jevreja. Ambasada ima odliÄnu saradnju s gospodom Montijasom i Singerom, a prilikom posete njihovoj zajednici bio sam iznenaÄ‘en koliko su aktivni u oÄuvanju svog identiteta. Ali oni su veoma ukljuÄeni i u život lokalne zajednice jer se osećaju kao graÄ‘ani Srbije i sa svojim komÅ¡ijama imaju dobre odnose. Zahvalni smo Å¡to su antisemitski incidenti u vaÅ¡em gradu vrlo retki, a u Jevrejskoj opÅ¡tini su nam rekli kako se osećaju sigurno i slobodno, Å¡to se danas u Evropi ne sreće Äesto.
Glavni razlozi za to su prirodne simpatije koje postoje između Srba i Jevreja, ali i to što vlasti daju sve od sebe da zaštite Jevreje.
PANČEVAC: Kako ocenjujete današnje odnose Srbije i Izraela?
LEVI: Beograd smatramo jednom od prema nama najprijateljskije nastrojenih evropskih prestonica. Ja sam se ovde vratio jer sam, boraveći u Srbiji kao zamenik ambasadora od 1999. do 2001, spoznao koliko je divan srpski narod. Tada sam Äesto dolazio u PanÄevo, sretao se s ljudima i tadaÅ¡njim predsednikom opÅ¡tine (SrÄ‘anom Mikovićem prim. aut) i odavde sam poneo veoma lepe uspomene. MeÄ‘utim, postoji otvoreno i veoma komplikovano pitanje restitucije jevrejske imovine konfiskovane tokom rata. To je najpre moralno, ali i pitanje namirivanja pravde. U PanÄevu sam video mesto gde se nalazila sinagoga koja je nekada predstavljala deo panorame grada.
Danas ni sama zgrada ne postoji jer je srušena nakon rata.
PANČEVAC: Nedavno je lokalna vlast donela odluku da taj plac bude vraćđen Jevrejskoj opštini.
LEVI: To je veoma dobra vest i ja zahvaljujem svima koji su doneli takvu odluku. Mislim da će PanÄevo biti dobar primer drugim gradovima kad je reÄ o pokazivanju privrženosti graÄ‘anima jevrejskog porekla. Nadam se da ću Äuti neÅ¡to viÅ¡e o tome kada budem posetio PanÄevo.
PANČEVAC: Gde vidite mogućđnosti za proširenje saradnje između Izraela i Srbije?
LEVI: Na mnogim poljima, ali pre svega na ekonomskom. Izraelske firme uložile su do sad 1,2 milijarde evra u razne projekte i nastavićeu tom pravcu. U PanÄevu je izgraÄ‘en „Aviv parkâ€, a znam za joÅ¡ neke planove Å¡irenja izraelskog prisustva u vaÅ¡em gradu. Izraelci ulažu u nekretnine i poljoprivredu. SuÅ¡a je dramatiÄno pogodila useve u Vojvodini, a izraelske kompanije su razvile sofisticirane metode navodnjavanja koje omogućavaju vrlo visoke prinose bez zavisnosti od kiÅ¡e. Srbija ima sjajne reke i verujem da bi pametan pristup poljoprivredi pokrenuo ekonomiju. Ja sam veliki poÅ¡tovalac vaÅ¡e zemlje i iskreno verujem da bi vrlo lako mogla da hrani centralnu Evropu. Sve zavisi od vas. Niko vas neće spreÄavati da steknete uspeÅ¡nu ekonomiju, jer imate najbolje nauÄnike, velike umove, divnu zemlju, na kojoj možemo samo da vam zavidimo, i odliÄnu poziciju u srcu Evrope. Kad sve to uzmemo u obzir jasno je da možete stvoriti uslove za pokretanje ekonomije i izgradnju ugleda u svetu.
Izazovi su veliki, ali je uspeh nadohvat ruke.
D. Vukašinović
Radovi mogu da poÄnu već sutra
BolniÄki krug vapi za sreÄ‘ivanjem
Grad, javna preduzeća i Bolnica na istom zadatku * Sredstva za tu namenu odredila bivša vladajuća garnitura
Sramotno loÅ¡e stanje dvoriÅ¡ta u krugu OpÅ¡te bolnice bio je razlog zbog kojeg su se u sredu, 5. septembra, u njemu obreli dr DuÅ¡an Malić, novi većnik za zdravstvo, dr Milan Milić, direktor Bolnice, dr Novica ÄorÄ‘ević, pomoćnik direktora, i predstavnici „Zelenilaâ€, Direkcije za izgradnju i ureÄ‘enje PanÄeva i „Higijeneâ€. Tom prilikom je dogovoreno da se Å¡to pre zabrani parkiranje vozila u bolniÄkom krugu, kao i to da se dvoriÅ¡te uredi, izravna i ozeleni. Budžet, koji je za tu namenu odredio bivÅ¡i saziv SkupÅ¡tine grada, viÅ¡e je nego skroman i iznosi 500.000 dinara.
Samo najneophodnije
Svestan da taj iznos ne može da pokrije sve izdatke za sređivanje dvorišta, doktor Milić je predložio da Bolnica dogovori kompenzacije s javno-komunalnim preduzećima, tako što će ponuditi najpovoljnije cene za sistematske preglede zaposlenih. Međutim, tokom konferencije za novinare ispostavilo se da već postoje određene kompenzacije, pa je to pod znakom pitanja.
– ObiÅ¡ao sam mnoge bolnice po Srbiji, ali bolniÄki krug nigde nije u toliko loÅ¡em stanju kao ovaj ovde. NaÅ¡ cilj je da radovi otpoÄnu Å¡to pre, da se ne radi niÅ¡ta Å¡to je glomazno i predimenzionirano nego ono najneophodnije. Za tako neÅ¡to nije nam potrebno ni republiÄko ministrastvo niti sekretarijat u Novom Sadu, jer ovde postoje kapaciteti za tako neÅ¡to. Predlažem rukovodstvu Bolnice da već sutra zabrani parkiranje na ovom, trenutno najvećem besplatnom, parkingu u gradu – zakljuÄio je većnik za zdravstvo.
Direktor „Zelenila†Dragan Katuca ocenio je da će zadatak tog preduzeća biti da do kraja nedelje pošalje inženjere koji će zajedno s direktorom Bolnice odrediti prioritete u uređenju.
– Na osnovu toga ćemo znati da li ima dovoljno sredstava da se ta priÄa zavrÅ¡i. Ako ne, postoje i drugi naÄini da se Bolnici izaÄ‘e u susret, bilo kroz kompenzacije ili donacije zelenila i mobilijara – objasnio je Katuca.
Planovi i novac
Darko Todorović, pomoćnik direktorke za komunalne poslove pri JKP-u„Higijenaâ€, rekao je da ta firma ima kapaciteta da brzo odgovori na zadatke, tj. da pomogneu Äišćenju dvoriÅ¡ta, ravnanju, postavljanju stubića za onemogućavanje vozila da uÄ‘u u krug i postavljanje saobraćajnih znakova. Ljiljana Carić iz Direkcije izjavila je da to preduzeće može da pomogne savetima.
Ona je podsetila da je neophodno da JKP „Vodovod i kanalizacija†sanira šahtove i da se naprave barijere kako vozila ne bi ulazila u dvorište.
Direktor dr Milan Milić rekao je da problem loÅ¡eg stanja bolniÄkog kruga nije od juÄe, ali da je medicinski deo, odnosno ulaganje u osnovnu delatnost, uvek prioritet u odnosu na ureÄ‘enje dvoriÅ¡ta.
– Imamo veliko dvorište na površini od pet hektara.
Ostali su tragovi izgradnje hirurÅ¡kog sektora, a bila je ideja da se u okviru ovih radova i rekonstrukcije InternistiÄkog odeljenja uredi i ceo bolniÄki krug. MeÄ‘utim, ovaj projekat je prekinut i problemi su se nagomilali – rekao je direktor Bolnice.
Pitanje „bolniÄkog parkinga†nastalo je usled Äinjenice da ima nekoliko kolskih ulaza u dvoriÅ¡te, a dr Milan Milić kaže da dosad Bolnica nije imala sredstava da napravi barijere i rampe. To je bilo u planu, ali uvek manjkaju sredstva.
Trenutno se o izgledu dvorišta staraju dva radnika, koje Bolnica plaća iz sopstvenih prihoda. Osmoro drugih majstora svakodnevno je aktivno na poslovima oko uređenja i popravki u samim objektima. Sve to upućuje na misao da će i nakon uređenja dvorišta, ponovo biti postavljeno pitanje o njegovom održavanju.
D. Mladenović
Savet vojvođanskog ombudsmana građanima
Kada zastarevaju dugovanja za komunalije
GraÄ‘ani imaju pravo da odbiju sudsko plaćanje dugova za komunalije koji su stariji od godinu dana. MeÄ‘utim, to mogu da uÄine samo ako prethodno istaknu prigovor zastarelosti, odnosno upozore onog ko pokuÅ¡ava prinudnu naplatu da su njegova potraživanja zastarela. Jedino u tom sluÄaju tužba protiv njih biće odbijena. U suprotnom, moraće da na kraju plate sva dugovanja – navodi se u informaciji objavljenoj na sajtu Pokrajinskog ombudsmana.
U njoj se kaže i da u potraživanja koja zastarevaju posle godinu dana spadaju dugovi za grejanje, struju, gas, vodu, dimniÄarske usluge, RTV pretplatu i održavanje Äistoće.
Ombudsman podseća da odnedavno dugove za komunalije prinudno naplaćuju privatni sudski izvršitelji i da to nije više kao dosad u nadležnosti sudova.
Međutim, i oni moraju da rade na osnovu zakonskih odredbi kojima je previđeno da pre svakog pokušaja naplate moraju prvo da pismeno obaveste dužnika.
Nakog toga, on ima pravo da u roku od pet dana podnese pismeni prigovor. U njemu može da se pozove na zastarelost potraživanja posle Äega se postupak po podnetom prigovoru sprovodi na sudu. Najvažnije da graÄ‘ani sami treba da vode raÄuna o tome da li su potraživanja komunalnih preduzeća prema njima zastarela ili ne, te ne treba da oÄekuju da će ih neko drugi, bilo da je u pitanju javno komunalno preduzeće bilo privatni sudski izvrÅ¡itelji o tome obavestiti.
Mihajlo Gligorić
Akcija gradske uprave i saobraćajne policije
Za bezbednost dece u saobraćaju
Povodom poÄetka nove Å¡kolske godine delegacija u kojoj su bili Stojan Tegeltija i Miodrag Radojković, Älanovi Gradskog veća zaduženi za saobraćaj i obrazovanje, Jovica MiloÅ¡ev, naÄelnik Odeljenja saobraćajne policije, i Ranko MarÄetić, direktor gradske Agencije za bezbednost saobraćaja, posetili su osnovne Å¡kole u Banatskom Novom Selu, KaÄarevu i Jabuci.
Oni su prvacima u tim Å¡kolama podelili paketiće u kojima su bili bukvari s najvažnijim pravilima za bezbedno uÄestvovanje u saobraćaju, svetleći prsluci i svetleće narukvice. NajmlaÄ‘i su dobili i saobraćajne znakove „stopâ€, sliÄne onima kakve koristi saobraćajna policija. Novac za kupovinu paketića s prslucima, bukvarima i narukvicama obezbedila je Gradska uprava, a saobraćajni znakovi „stop†zajedniÄki su poklon MUP-a Srbije i OEBS-a.
– Poslednjih Å¡est-sedam godina saobraćajna policija dežura pored svih Å¡kola na podruÄju naÅ¡eg grada i u njihovoj neposrednoj blizini.
Cilj saobraćajaca je da prate odvijanje saobraćaja i da ukažu roditeljima i Ä‘acima na koji naÄin da bezbedn preÄ‘u put, kako da se ponaÅ¡aju u saobraćaju i da kazne sve one vozaÄe koji poÄine neke teže prekrÅ¡aje. Posle prvog perioda, tokom koga ćemo pratiti odvijanje saobraćaja ispred Å¡kola, naÅ¡i policajci uÄestvovaće na sastancima koji će se organizovati po Å¡kolama s decom, njihovim roditeljima i nastavnicima. Svrha svih planiranih aktivnosti jeste da deca bezbedno dolaze do Å¡kola i bez ikakvih problema odlaze kućama kada se nastava zavrÅ¡i – izjavio je Jovica MiloÅ¡ev.
Stojan Tegeltija je izjavio da je ova akcija za prvake održana da bi se nastavila lepa tradicija zapoÄeta pre nekoliko godina, s tim da je ove godine odluÄeno da podelom budu obuhvaćena deca iz osnovnih Å¡kola po selima.
– Ovim tek poÄinje angažovanje Gradske uprave kada je reÄ o saobraćaju. U saradnji s lokalnim medijima planiramo akcije Äiji je cilj edukacija najmlaÄ‘ih, kao i svih ostalih graÄ‘ana koji uÄestvuju u saobraćaju jer smo ocenili da je to najveći problem – dodao je on.
InaÄe, saobraćajna policija je saopÅ¡tila da će od 3. do 15. septembra kontrolisati saobraćaj ispred osnovnih i srednjih Å¡kola u vremenu od 7 sati do 19.30.
Saobraćajci će regulisati saobraćaj na raskrsnicama, peÅ¡aÄkim prelazima i svim putevima koji vode prema Å¡kolama. Posebnu pažnju obraćaće na prvake i pomagaće im prilikom prelaska puteva i raskrsnica.
Mihajlo Gligorić
Požar na farmi „Agroživ†u Crepaji
Izgorelo 7.000 pilića
ProÅ¡log petka, 31. avgusta, oko 19 sati, na farmi „Agroživ†u Crepaji izbio je veliki požar u kome nije bilo povreÄ‘enih, ali je priÄinjena velika materijalna Å¡teta. U objektu veliÄine oko 360 kvadratnih metara izgorelo je oko 7.000 pilića.
NaÄelnik panÄevaÄkog Odseka za vanredne situacije Momir Georgijevski zjavio je da je vatra brzo stavljena pod kontrolu i da je zaustavljeno dalje Å¡irenje požara. Dodao je i da je goreo deo farme u kome se greju jednodnevni i dvodnevni pilići, kao i to da je pre nego Å¡to su vatrogasci uÅ¡li unutra eksplodirala jedna od Å¡est plinskih boca koliko ih je bilo prikljuÄeno na grejalice. Do požara je doÅ¡lo zbog neispravnosti jedne od njih, a Å¡irenje plamena ubrzala je slama koja je bila u neposrednoj blizini.
Borbu s vatrenom stihijom otežavao je jak vetar, a kada je poÄela intervencija vatrogasaca, iskljuÄena je struja da se vatra ne bi prenela i na susedna tri objekta farme u kojima je bilo izmeÄ‘u 30.000 i 40.000 pilića.
Podsećamo, posle steÄaja „Agroživa†tu kompaniju je poÄetkom decembra 2010. godine preuzeo „Srbijagasâ€, uz obrazloženje da treba spreÄiti da neka od slovenaÄkih ili hrvatskih firmi za preradu mesa uÄ‘e na srpsko tržiÅ¡te.
Zato je nekadašnji džin ponovo uspeo da se za kratko vreme stabilizuje i vrati na nekadašnje pozicije.
MeÄ‘utim, otkad je kompanija „Matijević†ove godine kupila tri velike farme pilića koje su pripadale „Agroživuâ€, radnici i sindikati u toj firmi strahuju da će se to negativno odraziti na njihovu proizvodnju i da je taj potez uvod u dezintegraciju proizvodnog sistema i krÄmljenje imovine „Agroživaâ€. Zbog toga su o svemu obavestili republiÄke i pokrajinske državne institucije i zatražili pomoć kako bi zaÅ¡titile proizvodnju i egzistenciju 1.300 radnika koliko ih „Agroživ†sada ima.
Mihajlo Gligorić
Abeceda nege, azbuka lepote
Kako ublažiti dehidrataciju kože
Lepota je samo cvet koji će bore progutatiâ€, govorio je Tomas NeÅ¡ joÅ¡ u Å¡esnaestom veku. I pored operacija liftinga i botoksa to se nije mnogo promenilo ni u dvadesetprvom veku, jer nas oÄi, vrat i ruke odaju.
Ipak, kako bi koža cvetala, više od svega potrebna joj je voda.
Iako postoji viÅ¡e tipova kože (masna, suva, kombinovana, osetljiva i zrela), s vremenom kod svih nas poÄne da dominira tip dehidrirane kože. Nažalost, dehidratacija je prirodan proces starenja. S godinama je koža sve tanja, zbog Äega voda lakÅ¡e isparava. Kod muÅ¡karaca je to sporiji proces, jer im je koža u startu deblja i zbog toga Å¡to oni ne pate od hormonskih promena koje donosi menopauza. NajlakÅ¡e je slikovito doÄarati naÅ¡u isuÅ¡enu kožu kao izduvani balon koji kada se napuni vodom puca od jedrine. To znaÄi da veliku važnost treba dati koliÄini vode koju dnevno popijete. ProseÄno je to oko dve litre, ali ako je vrućina ili se viÅ¡e znojite, onda je potrebno i viÅ¡e.
Salonski tretman lica hijaluronom daje odliÄne rezultate kod dehidrirane kože. Tretman je izuzetno prijatan i opuÅ¡tajući i trebalo bi da se radi u seriji od Å¡est dolazaka, jednom nedeljno. Kućna nega je obavezan pratilac ovog tretmana, kao Å¡to bi trebalo da bude i nezavisno od njega.
Crveni krst u „Nedelji solidarnostiâ€
Poklonite stvari siromašnima
U okviru redovnih aktivnosti Crvenog krsta od 14. do 21. septembra biće obeležena „Nedelja solidarnostiâ€, pod sloganom „Utoplimo ove zime sve one koji to ne mogu samiâ€.
Crveni krst PanÄevo uz preporuku Crvenog krsta Srbije i Crvenog krsta Vojvodine apeluje na graÄ‘anstvo, privatni i druÅ¡tveni sektor da se ukljuÄe i podrže akciju solidarnosti doniranjem nove i polovne odeće i obuće, posteljine, ćebadi, namirnica, sredstava za higijenu i drugih stvari, koje će Crveni krst proslediti onima kojima je neophodna.
Ta akcija će trajati i tokom oktobra, a dodatne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana od 8 do 13 sati, na telefone 341-644, 301-530, 346-602 ili direktnim dolaskom na adresu: Crveni krst, Ulica Žarka Zrenjanina 15.
D. M.
Alergije na ubod pÄele i ose
Adrenalinska injekcija spasava život
Oticanje delova tela i gušenje znak za alarm * Imunoterapija je trajno rešenje
TragiÄna smrt naÅ¡eg sugraÄ‘anina od posledica uboda insekta (pÄele ili ose) potresla je mnoge PanÄevce i naterala ih da se zamisle i obrate viÅ¡e pažnje na ove insekte. Alergije na ubode buba nisu retkost i, ako se ispolje, one podrazumevaju neke promene u navikama.
Odgovor organizma
Jedna od sugraÄ‘anki za koju se nedavno ispostavilo da je alergiÄna jeste i petogodiÅ¡nja Lara. Nju je ovog leta pÄela ubola u nogu i odgovor organizma na otrov insekta bio je dramatiÄan.
– Lara je imala zakasnelu reakciju, tako da je noga poÄela da joj otiÄe tek u toku noći. Dobila je i visoku temperaturu, preko 40 stepeni. Sva sreća da me je sin probudio usred noći, pa sam videla da Lari nije dobro. Odmah smo je odveli lekaru i sve se dobro zavrÅ¡ilo – priÄa Larina mama Maja Knežević i dodaje da je i proÅ¡le godine devojÄicu ubo insekt, ali da tada nije imala nikakvu reakciju.
Larini roditelji nisu znali da je ona alergiÄna na ubod pÄele, pa nisu mogli ni da je zaÅ¡tite. Kako za naÅ¡ list objaÅ¡njava alergolog prim. dr Slavica Äurica, znakovi i predispozicije za jake reakcije na ubod uglavnom se ne ispoljavaju, pa alergiju najÄešće primetimo kad je već doÅ¡lo do uboda.
Ambrozija u vazduhu
SuÅ¡a koja je na sceni mesecima unazad pogoduje ambroziji, pa već nedeljama monitoring polena u vazduhu, koji radi Zavod za javno zdravlje PanÄevo, beleži visoke koncentracije polena ambrozije. Veliki broj ljudi je alergiÄan na ovaj polen, a ovako velike vrednosti, kaže dr Äurica, pojaÄavaju tegobe kod pacijenata. Uglavnom „strada†respiratorni sistem, pa osobe koje su alergiÄne žale se na svrab, suženje oÄiju, kaÅ¡alj i bistru vodenastu sekreciju, a manji broj osoba dobija i osip po telu. OlakÅ¡anje stiže već krajem septembra kad ambrozija prestaje da cveta, ali je u jesen pojaÄano dejstvo grinja, koje opet izazivaju respiratorne smetnje. Već krajem februara, s lepim vremenom, poÄinje i cvetanje leÅ¡nika. Jedina dva meseca kada alergeni u vazduhu nisu povećani jesu decembar i januar.
Ako se na tom mestu javi crvenilo i svrab, reÄ je o lokalnoj reakciji koja nije opasna. Ukoliko, meÄ‘utim, doÄ‘e do oticanja dela tela oko mesta uboda ili oticanja vrata i guÅ¡enja, to ukazuje na anafilaktiÄki Å¡ok. Tada Å¡to hitnije treba otići lekaru, kako bi se osobi ukazala neophodna pomoć. Kada se već utvrdi da postoji alergija, važno je primeniti mere prevencije, jer svaki naredni ubod nosi sve veći rizik.
– Obavezna zaÅ¡tita je adrenalinska injekcija, koja se zove „epipenâ€. Po ubodu insekta osobi se daje jedna trećina injekcije u nadlakticu.
Ako se posle 10-15 minuta ne vidi poboljÅ¡anje, ubrizgava se i druga doza. To je prva pomoć, a podrazumeva se da Å¡to pre treba otići do najbliže ambulante kako bi pacijent dobio neophodnu terapiju – kaže doktorka Äurica.
Pomenuta injekcija ne može da se kupi u slobodnoj prodaji niti da se dobije na recept i jedino se može naruÄiti u privatnim apotekama.
Cena „epipena†je skoro 14.000 dinara, a rok trajanja godinu dana, tako da ako imate sreće i ne iskoristite ga ove godine, već sledeće ćete morate da kupite novi.
IzleÄenje je moguće
UÄestalost alergijskih reakcija na ubod insekata se taÄno ne zna, ali se procenjuje da tri odsto cele populacije ima takav problem. Njih najÄešće izazivaju insekti koji ubadaju (pÄele, ose, strÅ¡ljeni), a mnogo reÄ‘e oni koji ujedaju (muve, buve).
Sistemske (jake) reakcije na ubod insekata mogu se ukloniti i trajno. Jedini naÄin za to jeste imunoterapija koja traje pet godina, a uspeÅ¡nost leÄenja je 95 odsto.
– Terapija se sastoji u ubrizgavanju venuma (otrova) insekta na koji je pacijent alergiÄan u telo u odreÄ‘enim koliÄinama, postepeno od najmanje do najveće koliÄine, kako bi osoba stekla toleranciju na otrov. LeÄenje je izuzetno uspeÅ¡no, a jedini problem jeste to Å¡to dugo traje, pa pacijenti posle nekog vremena odustaju – zakljuÄuje doktorka Äurica.
LeÄenje je besplatno uz uput i preporuku alergologa, a radi se jedino na KliniÄkom centru u Beogradu. Injekcije se dobijaju na Å¡est nedelja uz prisustvo anesteziologa, spremnu Å¡ok terapiju i kiseonik, ukoliko doÄ‘e do neželjenih reakcija.
Važno je imati u vidu da je prevencija od vitalnog znaÄaja. Osobe koje su alergiÄne na ubod insekata moraju da paze na svoje ponaÅ¡anje kako bi smanjile mogućnost da budu ubodene. Tako se ne preporuÄuje hodanje bosim nogama po travi, noÅ¡enje odeće jarkih boja, korišćenje parfema...
Poželjno je nositi duge rukave i koristiti sredstva za odbijanje insekata, a najvažnije je biti odgovoran prema sebi i shvatiti ozbiljnost ove alergije, koja, ako se ne reaguje na vreme, može odvesti u smrt.
I. Predić
Loša dioptrija
Praksa za (raz)građevinski smer
Å to viÅ¡e praktiÄnih znanja ima, Äovek se lakÅ¡e snalazi u životu. Tako će uÄenici Srednje maÅ¡inske Å¡kole biti u prilici da nauÄe i poneÅ¡to o (raz)graÄ‘evinarstvu. Recimo, kako da podupru zidove i plafone da ne padnu na njih ili gde sve da postave posude za skupljanje kiÅ¡nice ili kako da ne izazovu kratak spoj kada se elektriÄne instalacije napiju vode ili...
Ako se s ovakvom (sada već tradicionalnom) maÅ¡insko-radioniÄarskom praksom nastavi, u PanÄevu će poÄeti da nam manjka majstora i maÅ¡inskih inženjera, dok ćemo (raz)graÄ‘evinaca imati i za izvoz.
D. M.
Rezultati snimanja pluća
LoÅ¡ odziv PanÄevaca
Akcija fluorografisanja u PanÄevu zapoÄeta je 1. avgusta i trajaće do 2. oktobra. Iako ciljnu grupu ovog velikog projekta Äine ljudi stariji od 30 godina, svako punoletno lice može uz zdravstvenu knjižicu ili liÄnu kartu da snimi pluća. Pregled je besplatan i vrlo efikasan, a sama procedura traje tridesetak sekundi. TakoÄ‘e, svima je poznato da rano otkrivanje bolesti povećava Å¡anse za izleÄenje. Za razliku od snimanja u bolnici na koje se Äeka i po viÅ¡e meseci, ovde gužve nema. Ukoliko rezultat pokaže neku promenu na plućima, obaveÅ¡tenje o tome stiže poÅ¡tom u roku od 14 dana. Zato je važno dati pravu adresu koja se kod PanÄevaca Äesto razlikuje od one iz liÄne karte.
– Uložen je ogroman novac i trud zdravstvenih radnika za ovaj projekat. Autobus s opremom obići će sve mesne zajednice, a koliko dana ostajemo u njima zavisi od broja stanovnika. Ipak, poseta je slaba.
Snimanje je uraÄ‘eno u celoj Vojvodini, a PanÄevo je na drugom mestu po najloÅ¡ijem odzivu. Kad smo pre pet godina ovde sprovodili fluorografisanje, situacija je bila mnogo bolja.
Snimanje pluća se nastavlja
Institut za plućne bolesti Vojvodine iz Sremske Kamenice od 1. avgusta do 2. oktobra sprovodi preventivnu akciju snimanja pluća, koja treba da obuhvati sve graÄ‘ane PanÄeva roÄ‘ene 1982. godine i starije. Akcija će se odvijati u naseljenim mestima, odnosno mesnim zajednicama, i to po planu koji je pripremio Institut.
MZ Strelište – plato ispred Mesne zajednice, Ulica Veljka Vlahovića 19, i to 5, 6, 7. i 10. septembra od 10 do 16 sati.
MZ Tesla – plato ispred Mesne zajednice, Ulica Ljubomira KovaÄevića bb, 11, 12. i 13. septembra, od 10 do 16 sati.
Prilikom dolaska na pregled obavezno treba poneti liÄnu kartu, zdravstvenu knjižicu ili neki drugi liÄni dokument.
Sada dnevno doÄ‘e izmeÄ‘u 120 i 150 ljudi, Å¡to Äini oko 20 odsto od ukupnog broja stanovnika. To nije ni izbliza dovoljno – objasnio je Borko Bundalo, viÅ¡i radioloÅ¡ki tehniÄar.
Uzroci slabe posete graÄ‘ana mogu biti razliÄite prirode.
Izgleda da je najpre reÄ o neinformisanosti jer su proÅ¡li put pozivi deljeni poÅ¡tom, za Å¡ta sada nije bilo novca. Mnogi graÄ‘ani ne prate medije, pa o snimanju saznaju od prijatelja, komÅ¡ija, a neki i od izabranih lekara, koji ih upućuju na pregled. Drugi uzrok je sigurno i radno vreme autobusa za fluorografisanje od 10 do 16 sati.
Mada većina PanÄevaca radi od 7 do 15 sati, treba uzeti u obzir da postoje i oni ljudi koji su zaposleni u privatnom sektoru i da se njihovo radno vreme zavrÅ¡ava tek u 17 sati. Samim tim, broj potencijalnih pacijenata se smanjuje, a ako se ima na umu i broj PanÄevaca koji su zaposleni u Beogradu, jasno je zaÅ¡to je odziv mali.
Radno vreme zdravstvenih radnika nije moguće produžiti jer oni putuju iz Novog Sada i ukupno provode po 12 sati dnevno na poslu. Ostaje pitanje zašto nije moguće organizovati radni dan tako da neko od lokalnih medicinara zameni kolege u popodnevnim satima.
Ipak, s obzirom na zabrinjavajuću ekoloÅ¡ku situaciju u PanÄevu, Äini se da ne postoji dovoljno dobar razlog da se ne ode na snimanje. Lenjost je najgora bolest i zato treba iskoristiti pauzu za ruÄak ili bilo koji slobodan trenutak i snimiti pluća. Za svaki sluÄaj.
J. J.
„Elektrovojvodina†upozorava
SamoukljuÄivanje opasno i kažnjivo
U panÄevaÄku OpÅ¡tu bolnicu ovih dana primljen je na leÄenje jedan stanovnik Opova koji je zadobio teÅ¡ke opekotine tokom pokuÅ¡aja da samoinicijativno prikljuÄi svoje domaćinstvo na elektriÄni stub.
Povodom toga je „Elektrovojvodina†upozorila u saopÅ¡tenju da je samoinicijativno prikljuÄivanje na elektriÄnu mrežu kriviÄno delo, da ono može da bude izuzetno opasno, te se, kao u ovom sluÄaju, može zavrÅ¡iti i neželjenim ishodom.
Zbog ogromnih Å¡teta koje se nanose kraÄ‘om struje „Elektrovojvodina†je formirala specijalni tim Äiji je jedini zadatak borba protiv te negativne pojave. Da će ovi „specijalci†imati pune ruke posla govori podatak da je do sada identifikovano 50 razliÄitih naÄina za kraÄ‘u struje.
IzmeÄ‘u ostalog, specijalni tim „Elektrovojvodine†je u saradnji s policijom nedavno otkrio tri ilegalne laboratorije u kojima su se proizvodila modifikovana brojila sa specijalnim meraÄima koji pokazuju manju potroÅ¡nju struje.
InaÄe, kraÄ‘a struje je kriviÄno delo za koje je predviÄ‘ena novÄana i zatvorska kazna. Svi oni koji su primetili druga lica kako kradu struju od pre nedelju dana to mogu da prijave putem telefona 0800/220-021.
Mihajlo Gligorić
Obnavljanje bratskih veza sa Solunom
Ekologija – centar saradnje
Obostrana zainteresovanost za projekte recikliranja otpada i za obnovljive izvore energije
GradonaÄelnik Svetozar Gavrilović, predsednik SkupÅ¡tine grada Predrag Živković i Pavle Marković, koji je bio inicijator saradnje sa solunskom opÅ¡tinom Neapolis, boravili su u zvaniÄnoj poseti Solunu od 2. do 4. septembra. Cilj ove posete bio je da se saradnja dveju bratskih lokalnih samouprava zapoÄeta 1994. oživi, jer je u poslednje vreme potpuno zamrla.
NaÅ¡i zvaniÄnici najpre su u ponedeljak, 3. septembra, prisustvovali proslavi Dana opÅ¡tine, koja je održana na srpskom vojniÄkom groblju Zejtinlik, gde su govorili Simos Danilidis, predsednik opÅ¡tine Neapoli, i episkop Solunski Antimos, s kojima su predstavnici PanÄeva nakon proslave razgovarali.
GradonaÄelnik Gavrilović i predsednik SkupÅ¡tine grada Živković sutradan su najpre položili venac na spomenik podignut srpskim vojnicima poginulim na solunskom frontu, a potom su vodili zvaniÄne razgovore s Daniulidisom i njegovim saradnicima.
Predsednik panÄevaÄke SkupÅ¡tine rekao je da je tom prilikom dogovoreno oživljavanje saradnje u oblastima kulture, sporta i obrazovanja, a izraženo je obostrano interesovanje za zajedniÄki rad na polju zaÅ¡tite životne sredine.
– Solun nema probleme sa zagaÄ‘enjem kakvo ima PanÄevo, ali njegove stanovnike ugrožavaju luka i vrlo gust saobraćaj. Domaćini su nam predložili zajedniÄko apliciranje za sredstva evropskog programa „Interreg†koji podstiÄe saradnju regija u EU i onih van nje – izjavio je Živković.
On je naglasio da su Grci veoma zainteresovani za projekte u vezi s obnovljivim izvorima energije, upravljanjem otpadom i reciklažom, Å¡to su teme koje zanimaju i naÅ¡ Grad. Živković je rekao da će, za poÄetak, odnosi s bratskom solunskom opÅ¡tinom biti obnovljeni tako Å¡to će panÄevaÄki osnovci i srednjoÅ¡kolci ići na odmor u ovaj deo GrÄke pod povoljnim uslovima, a neki i besplatno, kao Å¡to je to bio sluÄaj devedesetih godina proÅ¡log veka.
D. V.
Sednica Komiteta za bezbednost saobraćaja
Stari zadaci novog saziva
U petak, 31. avgusta, održana je prva sednica Komiteta za bezbednost saobraćaja u novom sastavu. Radom tog tela sada rukovodi Stojan Tegeltija, gradski većnik zadužen za saobraćaj, a potpredsednici su Jovan Stanković, zaposlen u Direkciji, i Jovica MiloÅ¡ev, naÄelnik odeljenja saobraćajne policije PU PanÄevo. Komitet ukupno ima 13 Älanova, a meÄ‘u ostalih deset su predstavnici preduzeća i državnih organa Äija je osnovna delatnost briga o saobraćaju.
Tegeltija je nakon sastanka izjavio da je jedan od prioriteta u radu primena postojeće Studije o saobraćaju u PanÄevu, koju je pre nekoliko meseci izradio struÄni tim beogradskog Saobraćajnog fakulteta predvoÄ‘en docentom Slavenom Ticom. Predsednik Komiteta je ponovio najavu o formiranju radne grupe Äiji će zadatak biti primena Studije u praksi, ali ni ovoga puta nije bio odreÄ‘en u vezi s tim kada se to može oÄekivati.
Jedna od tema sastanka bila je postavljanje kamera za kontrolu saobraćaja u PanÄevu. Tegeltija je rekao kako su poÄetkom nedelje u poseti naÅ¡em gradu bili predstavnici jedne firme koja se bavi proizvodnjom ovakvih sistema. Potpredsednik Komiteta Jovan Stanković objasnio je da je u toku prikupljanje informacija o ponudi ovakve opreme na naÅ¡em tržiÅ¡tu, kako bi kasnije bio raspisan tender za njenu nabavku. On je precizirao da će za poÄetak biti opremljena kontrolna soba i nabavljena jedna kamera za dokumentovanje saobraćajnih prekrÅ¡aja. O tome gde će biti postavljane nove kamere biće odluÄeno na osnovu statistike saobraćajne policije o broju saobraćajnih nezgoda u pojedinim delovima grada.
Stanković je zakljuÄio da će se sistem nadzora Å¡iriti dok bezbednost u saobraćaju ne bude osetno povećana.
D. V.