VELIKI JUBILEJ JEDNE OD NAJSTARIJIH GRADSKIH ORGANIZACIJA: Pančevačko udruženje pčelara obeležilo 110 godina postojanja FOTO

14:38

15.03.2023

Podeli vest:

Pančevac

Udruženje pčelara – podružnica Pančevo ove godine slavi izuzetno redak i vredan jubilej – 110 godina postojanja.
Za to vreme proizvođači meda iz našeg grada pregurali su mnogo toga – od dva svetstka rata preko pojava novih bolesti do sve upadljivijih klimatskih promena, koje utiču na život pčelinjih zajednica, a shodno tome dovode i do pada prinosa.
Ipak, uprkos tome, članovi udruženja nikako ne posustaju u svom naumu i, kako sami kažu, kada se nešto toliko voli svaka prepreka se može preskočiti.

Pančevac

Društvo pančevačkih pčelara, koje funkcioniše već 110 godina i kao takvo spada u red najstarijih u gradu, u poslednjih dvadesetak godina, pored ostalog, okuplja se i povodom slave Sretenje.

Pomenutog dana je, kako i dolikuje, obavljeno rezanje kolača i druženje članova i gostiju.
Prema rečima predsednika udruženja Aleksandara Cvejića u protekle dve godine to je bilo samo simbolički prvenstveno zbog pandemije.

Ovog puta na slavi su, pored nas, bile i kolege iz Dolova, Starčeva, Bavaništa, kao i članovi pobratimskog udruženja iz sela Kamenova, koje ima verovatno ima najviše košnica u zemlji, a s njima se redovno međusobno posećujemo. Tu je bio i direktor Instituta „Tamiš” s kojim smo imali takođe dobru saradnju, pre svega u vidu korisnih predavanja. Inače, od događaja u proteklom periodu izdvojio bih projekat pod nazivom „Medni doručak”, kada smo promovisali značaj pčelarstva i delili med deci iz škola „Sveti Sava”, kao i iz Glogonja i Brestovca i vrtića u Kačarevu. Momentalno prikupljamo med, koji donira svaki naš član, kao deo humanitarne akcije za one ustanove kojima je to najpotrebnije. Zbog korone smo bili prinuđeni da privremeno odustanemo od naše dve manifestacije, ali se nadam da će i to biti nastavljeno – navodi predsednik.

Pančevac

Dobra organizacija meda vredi

Nakon toga, nedavno je u petak, 3. marta, održana i izborna skupština udruženja pčelara podružnica Pančevo.
Promene su usledile na svim pozicijama osim mesta predsednika, jer je Aleksandru Cvejiću poveren još jedan mandat. Izabrana je i nova uprave udruženja, pa će izvršni odbor činiti Slobodan Janačković, Milorad Markov, Predrag Smiljanić, Branislav Štopulj; mesto blagajnika preuzeo je Nenad Padežanin dok je sekretar udruženja posao Dragan Zeng.
Predsednik Cvejić, koji udruženje uspešno vodi od 2018. godine, tom prilikom se zahvalio kolegama na ukazanom poverenju, naglasivši da u prethodne četiri godine nije bilo nimalo lako voditi ovu organizaciju.

To se najviše odnosi na vreme koronavirusa i zabrana izlaska usred pčelarske sezone, a isto važi na skupove kako na otvorenom tako i u zatvorenom prostoru. Ipak, nekako smo uspeli da preguramo taj težak period i sada, s novom upravom, krećemo u nove izazove i pobede. Naš grad zaslužuje ovakvo udruženje koje aktivno radi već 110 godina i gledaćemo to da podignemo na još veći nivo – kaže Cvejić.

Pančevac

On napominje da pančevačko društvo trenutno broji oko 60 članova, a na skupštini je bilo reči o produbljenju saradnje s drugim pčelarima iz Južnog Banata.

Govorili smo i o zaštiti pčela od prskanja komaraca iz vazduha koje dodatno utiče na opstanak njihove zajednice. Stoga će jedan od narednih koraka udruženja biti sastanak sa ministarstvom za zaštitu životne sredine, kada ćemo izložiti naše probleme i objasniti koje bi mere trebalo preuzeti. Jedno od rešenja moglo bi da bude zaprašivanje komaraca iz aviona, umesto predveče bude, u rano jutro, jer su tada sve pčele u košnicama, pa možemo i da ih zatvorimo dok traje tretiranje. Ovako kako je bilo dosad, stradale su mnoge pizletnice, a u situaciji kada su pčele ionako ugrožene, mnogo nam znači i tih pet do deset odsto – ističe predsednik.

Pančevac

Jedna od tema skupštine je i nastavljanje akcije koju društvo sprovodi već više od 10 godina. Reč je o humanitarnom doniranju meda deci ometenoj u razvoju, kao i gradskim ustanovama kojima je najpotrebnije.
Nakon završene skupštine usledilo je edukativno predavanje pod nazivom „Priprema društva za glavne paše u zimskom periodu”, kada je govorio profesionalni pčelar iz Kragujevca Ivan Vasiljević, koji ima preko 250 košnica i 1.700 oplodnjaka za
matice. To je bilo sedmo edukativno predavanje u organizaciji pančevačkog društva, ujedno i poslednje ove sezone, jer od sredine marta kreću obaveze na pčelinjaku.

Nema pčelarenja bez ljubavi

A kako je to nekada bilo prisećali su se članovi udruženja, koji su predsedniku Cvejiću jednoglasno i bez oklevanja poverili još jedan mandat, pre svega jer je, kako kažu, odličan organizator, iako se pčelarstvom bavi samo šest godina.

Poslednje četiri generacije mojih predaka bavilo se ovim predivnim poslom, s tim da su pravili malu pauzu preseljenjem u grad. Očigledno je to bilo u mojim genima, pa sam od 2017. godine počeo da hobistički držim košnice, zajedno sa mojim ujakom, a sada ih imam 30-ak. Iako sam imao mali staž u pčelarnju, ljudi su prepoznali moj organizacioni potencijal, što se verovatno pokazalo u vreme korone. Tada sam instalirao vajber aplikaciju pa sam sa svim pčelarima neprekidno bio u vezi, kao i sa savezima pčelarskih organizacija Srbije i Vojvodine i MUP-om, pa smo uspeli da preguramo taj period bez većih posledica – priseća se Aleksandar.

Pančevac

Jedan od najprekaljenijih među njima je Canko Jovčević (74), koji pčelari već pola veka, a nekad je bio i višegodišnji blagajnik društva.

To je u mojoj porodici velika tradicija i gotovo svi smo bili pčelari. I kada odemo u Pesak znalo je da nas bude i po dvadesetak. U to vreme bila je milina pčelariti, jer smo znali da samo na bagremu izvrcamo pedeset kilograma po košnici. Sada je to misaona imenica i za celu sezonu, jer smo zadovoljni maltene i sa dvostruko manje. Neakda je bivalo i na bagremcu još toliko, a da ne pričam o suncokretu, jer su ondašnje autohtone sorte medile neuporedivo više i duže od ovih današnjih hibrida. Pojavila se i varoa koja je destukuje društva, a poznato da samo jake pčele daju velike prinose. Taj opaki parazit ne može da se suzbije bez makar tri tretmana. I cena je pala, pa je u vreme Ante Markovića kilogram meda koštao 10 maraka, a nakon raspada ove velike države pao je na dve. Sada nam za suncokret nude manje od dva evra – kaže Jovčević

Pančevac

Branislav Mickovski (69) bavi se tri decenije pčelarstvom i sada ima oko 40 selećih i još nešto stacionarnih košnica.

Što se udruženja tiče, sećam se da smo u vreme predsednikovanja Dobrosava Uskokovića, prvi put organizovali izložbu pčelinjih proizvoda. Nedugo zatim počeli smo da dovodimo i predavače. Udruženje nam najviše i znači upravo zbog edukacije, jer veoma važno znanje, ali je pre svega neophodna ljubav, budući da bez toga nije moguće baviti se ovim predivnim, ali veoma zahtevnim poslom. Naime, iako je teško, naročito oko selidbe, nema lepše nego kada si u prirodi sa svojim pčelama. Naravno, važno je i da nisi alergičan, to jest da nema gušenja, a bol od uboda i oticanje maltene svi imamo – navodi Mickovski.

Pančevac

Janoš Degi (68) pčelari tačno 40 godina i ima do 130 košnica.

Bilo je veoma romatično na samom početku, jer kada mi je prva pčela došla na ruku, znoj me celog oblio. Međutim, kada se vratila na ram, pala je bezuslovna ljubav, a bez toga, tvrdim, da nema pčelarenja. Naprotiv, siuran sam da u ovome ne može da uspe niko ko to radi zbog para. A izazova ima i te kako, pre svega jer su se vremenski uslovi maltene totalno promenili. Recimo, nekada su sve paše uklapale, a sada se gotovo sve preklapaju. Veliki problem su i pesticidi, pre svega oni kojima se prska suncokret, ali treba istaći da nijedna pčela ne ugiba u košnica i ako je zatovarana ne vraća se u zajednicu. Velika je i konkrencija među pčelarima, iako meda je sve manje. Naravno, imao sam uspona i padova, ali ništa od toga ni najmanje mi ne umanjuje želju za druženjem sa ovim divnim stvorenjima – kaže Janoš.

Pančevac

Isto važi i za sve druge prave pčelare, pa je to jedan od razloga zbog kojeg za pančevačko udruženje nema bojazni. Izuzev ako ljudsko društvo u celini ne uništi pčele, ali onda je samo sebi odseklo možda i najvitalniju granu.

(Pančevac)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.